Europski sud za ljudska prava u četvrtak objavljuje odluku o tome ima li Vladimir Šeks pravo uvida u 25 zapisnika bivšeg predsjednika Franje Tuđmana koji su označenim tajnom i zatvoreni na 30 godina.
Nekadašnji Tuđmanov bliski suradnik i predsjednik Sabora, Šeks priprema znanstvenu monografiju o stvaranju Republike Hrvatske i u tu je svrhu tražio korištenje dokumentacije nastale u Uredu predsjednika Tuđmana u razdoblju od 1994. do 1999. godine. Zahtjev je došao u Ured predsjednika u mandatu Kolinde Grabar Kitarović koja mu je 2017. godine odobrila uvid u 31 Tuđmanov zapisnik, dok je njih 25 ostalo zatvoreno jer bi, po ocjeni bivše predsjednice, bilo štetno objavljivanje nekih dokumenata koji predstavljaju strogu državnu tajnu. Na odluku Grabar-Kitarović Šeks se žalio povjereniku za informiranje, ali je dobio odbijenicu. Potom se žalio upravnom sudu gdje je također odbijen, a onda Ustavnom na kojem je jednako prošao.
Šeks se pitao kako mu je odobreno korištenje zapisnika razgovora između Tuđmana i Harisa Silajdžića od 26. svibnja 1994. i onog od 1. srpnja 1994. godine koji su klasificirani kao državna tajna, a drugi s istom takvom oznakom nisu.
U ustavnoj tužbi Šeks je naveo kako je primjetno da je Hrvatski državni arhiv odbio zahtjev kad se radi o zapisnicima u kojima je tematika domaća politika. Za Šeksa su ostali tajna zapisnici razgovora između Tuđmana i Nikice Valentića, Tuđmana i Hrvoja Šarinića, predstavnika Hvidre, predstavnika Brodsko-posavske županije. To ga je navelo na zaključak da je kriterij bio da se ne dopusti da u javnost izađu određeni detalji koji bi potencijalno mogli određenu osobu dovesti u neugodan položaj.
Nakon toga Šeks se obratio Europskom sudu za ljudska prava smatrajući da mu je povrijeđeno pravo na pravično i fer suđenje, te da ničim nije obrazloženo zašto bi iznošenje podataka koje traži ugrozilo nacionalnu sigurnost. Napominje i kako je dobio uvid u oko 10.000 Tuđmanovih transkripata, a ne može u njih 25. Aktualnom predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću Šeks se nije ni imao namjeru obraćati. Kaže da, ako mu Europski sud odobri uvid u sporne dokumente, odluka se mora izvršiti, a ako ne odobri, onda tu odluku mora poštovati.