ZAGREB - Kada su 2005. godine otkrili “pametni materijal” koji naftu i druge tekućine pretvara u gel, znanstvenici Instituta “Ruđer Bošković” (IRB) odlučili su svoje otkriće patentirati.
Osam godina poslije taj “pametni materijal”, koji je sintetizirala gel grupa Laboratorija za supramolekularnu i nukleozidnu kemiju na IRB-u pod vodstvom prof. Mladena Žinića, mogao bi naći svoju primjenu u transportu nafte i naftnih derivata, ali i u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji te zaštiti okoliša.
- Naša se gel grupa gotovo 20 godina bavi proučavanjem samoorganizacije malih organskih molekula. U tom razdoblju sintetizirano je više od 1000 spojeva, od kojih velik broj pokazuje gelirajuća svojstva. Te tvari nazivamo gelatorima - rekla je dr. Nataša Šijaković Vujičić iz Laboratorija za supramolekularnu i nukleozidnu kemiju.
Među mnoštvom “pametnih molekula” sinetiziranih u tom laboratoriju koje su pokazivale mogućnost primjene jedna je, nazvana supergelator nafte i naftnih derivata, pokazivala izvanredna svojstva.
- Tijekom 10 godina, koliko radim u ovom laboratoriju, kroz moje je ruke prošlo mnogo gelatora. No, nikada nisam imala iskustva s tako efikasnim gelatorom koji pokazuje fascinantnu sposobnost geliranja tekućina poput benzina i dizela - rekla je dr. Šijaković Vujičić. - Zapanjujući je podatak da je dovoljno svega 0,017 posto toga gelatora, a 99,983 posto benzina ili dizela da nastane gel. Usporedbe radi, u literaturi se smatra dobrim za primjenu ako jedan do dva posto gelatora potakne stvaranje gela. Ovo je sto puta manja količina gelatora, što je fantastičan rezultat - pojasnila je dr. Šijaković Vujičić koja je nakon odlaska dr. Žinića u mirovinu nastavila istraživanje supergelatora.
Naša sugovornica istaknula je da priprava spoja nije jako zahtjevna, a i ekonomski je isplativa. Kako je Ruđerov supergelator izrazito efikasan, a nije toksičan, mogućnosti njegove primjene su goleme. - Izgledna je primjena u naftnoj industriji. Naime, fizikalni parametri ukazuju na to da bi prijevozom nafte i derivata u obliku gela znatno pojeftinili troškovi prijevoza i povećala bi se sigurnost transporta.
No, zbog pregovora s potencijalnim ulagačima iz inozemstva ne mogu o tome govoriti detaljnije - istaknula je dr. Šijaković Vujičić.
Ruđerov supergelator mogao bi se primijeniti i u zaštiti okoliša. - Primjerice, da se izlije nafta u more, spoj bi gelirao naftu, ali ne i morsku vodu. To bi onda omogućilo lako uklanjanje nafte i sličnih onečišćenja - pojasnila je.
Naša je sugovornica istaknula i mogućnost primjene u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. - Primjerice, uvođenjem supergelatora u prozivodnji margarina mogao bi se smanjiti udio zasićenih masnih kiselina, što bi smanjilo rizik od kardiovaskularnih bolesti. U kozmetičkoj industriji, pak, supergelator bi se mogao koristiti za geliranje tekućih deterdženata - kaže dr. Šijaković Vujičić.
Iako za “Ruđerov supergelator” postoji interes izvana, naša bi sugovornica željela da taj spoj kao “hrvatski proizvod” prvenstveno nađe svoju primjenu u našoj industriji.
- Mi smo prije desetak godina radili na razvoju pH ovisnih gelova za Plivu. Oni su stabilni u kiselom okruženju, što znači da bi lijek otpuštali tek u crijevima. To je, nažalost, stalo zbog prodaje Plive - rekla je dr. Šijaković Vujičić. - Bilo bi šteta ne iskoristiti potencijale koje pruža naš supergelator. Mi smo na Ruđeru zainteresirani za suradnju s industrijom - zaključila je dr. Šijaković Vujičić.
Molekule funkcioniraju po principu svadbenog kola
- Zamislite svadbu od 300 ljudi, počinje glazba, ljudi znaju što trebaju raditi, pružaju ruke jedni prema drugima i organiziraju se u kolo. Plešu dok ima glazbe, a kada glazba prestane, spontano puštaju ruke, jer to mogu, to je njihov izbor, pametni su kao i molekule gelatora, te nastavljaju s drugim aktivnostima. Ako im se ponovno svidi glazba, opet se udružuju u kolo dodirima ruku te plešu dok postoji podražaj, u ovom slučaju glazba - rekla je dr. Šijaković Vujičić. - Na isti način funkcioniraju i male pametne organske molekule koje se međusobno povezuju nekovalentnim interakcijama i tvore čvrste nanoniti i geliraju tekućine te su nastali gelovi podložni različitim vanjskim utjecajima. Gelovi su termoreverzibilni, što znači da ponavljajućim grijanjem i hlađenjem spontano dolazi do izmjene stanja - dodala je objašnjavajući kako funkcionira mehanizam geliranja.