Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović reagirao je na uvodni komentar glavnog urednika Glasa koncila Branimira Stanića. Podsjetimo, on je šefa Šeparovića optužio da je "pokušao instrumentalizirati Katoličku crkvu i svjesno manipulirao izjavama pape Franje i kardinala Josipa Bozanića" u izdvojenom podupirućem mišljenju uz rješenje kojim je Ustavni sud odbio paket zahtjeva za ocjenu ustavnosti epidemioloških mjera o ograničenju javnih okupljanja na najviše 25 osoba i drugih mjera uvedenih u studenome i prosincu prošle godine.
Reakciju Šeparovića ispod prenosimo u cijelosti:
- Ponukan tekstom glavnog urednika Glasa Koncila od 22. ožujka 2021. pod naslovom: “Začuđujuće mišljenje Ustavnog suda, pokušaj instrumentaliziranja Crkve”, a u povodu teksta u Jutarnjem listu u on line izdanju novinara Roberta Bajrušija od 30. ožujka 2021. pod naslovom: “Teška i do sada nezabilježena optužba Glasa Koncila: Obrušili se na šefa Ustavnog suda zbog koronamjera”, iako nisam imao namjeru, ipak, s obzirom na funkciju koju trenutno obnašam, smatram svojom dužnošću objasniti što sam doista, između ostalog, napisao u svom izdvojenom podupirućem mišljenju uz rješenje Ustavnog suda RH od 23. veljače 2021., a koje se odnosi na ograničenje vjerskih okupljanja.
Dakle, u točki 4. podupirućeg mišljenja doslovno sam citirao riječi papa Franje, stajališta HBK-a sadržana u Odredbama biskupa HBK-a u vezi sa sprječavanjem širenja bolesti Covid-19 od 19. ožujka 2020., pismo kardinala Bozanića od 01.svibnja 2020., te izjavu Komisije HBK-a Iustitia et Pax pod naslovom “Pandemija bolesti Covid-19: ispit solidarnosti i bratstva” od 17. rujna 2020.
Točno je da nisam citirao pismo kardinala Bozanića od 19. prosinca 2020. u kojem on kritizira ograničenje vjerskih okupljanja na 25 osoba neovisno o veličini crkve.
To nisam učinio iz jednostavnog razloga što za to pismo nisam znao, jer da jesam, citirao bih ga. Osim toga, to pismo ničim ne dovodi u pitanje moj zaključak.
Naime suglasio sam se da ograničenje vjerskih okupljanja na 25 osoba predstavlja ozbiljno ograničenje prava vjernika na zajedničko prakticiranje bogoslužja. Međutim, to ograničenje koje je propisano radi legitimnog cilja zaštite života i zdravlja građana u uvjetima pandemije nije usmjereno na gušenje vjerskih sloboda zajamčenih Ustavom te nije doseglo ni razmjere ni težinu koje bi ga okvalificirale neustavnim in abstacto, s obzirom da nije narušena “sama bit prava na vjerske slobode”.
Štoviše, u svom izdvojenom podupirućem mišljenju izričito sam naveo: “Stoga, iako, dakako, ne sporim da nije svejedno nalazi li se 25 osoba u ‘maloj crkvi’ ili primjerice u Zagrebačkoj katedrali, ta nedosljednost sama za sebe nije dostatna za proglašenje osporene Covid mjere neustavnom in abstracto.”
Prema tome, nema govora da sam u svom izdvojenom podupirućem mišljenju pokušao instrumentalizirati Crkvu, da sam sugerirao da je Crkva donijela osporene mjere, ili da je Crkva bespogovorno pristala na tehničko ograničenje od 25 osoba, ili da sam svjesno zatajio protivljenje kardinala Bozanića ograničenju od 25 osoba neovisno o veličini crkve.
Isto tako, naknadni komentari da sam svjesno manipulirao izjavama pape Franje i kardinala Bozanića ili da sam njihove izjave citirao selektivno potpuno su neutemeljeni jer ni kao čovjek ni kao sudac Ustavnog suda nikad to ne bih učinio.
Svakog onog kojeg interesira moje cjelovito izdvojeno podupiruće mišljenje može ga pročitati na web stranici Ustavnog suda www.usud.hr gdje je objavljeno uz rješenje br. U-II-5709/2020 od 23. veljače 2021. i uvjeriti se u istinitost mojih navoda - napisao je Šeparović.