Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa gostovao je u Newsroomu N1 televizije.
Osvrnuo se na aferu HDZ-ovog saborskog zastupnika Žarka Tušeka, za kojeg je nezavisni vijećnik Viktor Šimunić iz Oroslavja ustvrdio da ga je pokušao kupiti za podršku na lokalnim izborima.
- Iz sudačke perspektive na sve što je rečeno i mogućnost da to uđe u postupke, ne mogu komentirati. Jedino mogu reći da s pozicije pravila financiranja političkih stranaka i kampanja nije dozvoljeno da bilo tko financira tuđu kampanju na način da bi nevladina udruga, neprofitna, što stranka svakako jest, financira troškove kampanje nekog drugog. Tko je u pravu će reći sudac koji će imati predmet, a to nisam ja, kaže Sessa.
Kada je riječ o bogastvu hrvatskih sudaca, Sessa kaže da se on ne osjeća kao Krez. Rekao je to kao odgovor na izjavu bivšeg glavnog državnog odvjetnika Krunislava Olujića koji je rekao da 'je pravosuđe iznjedrilo čitav niz, ne hrvatskih sudaca, nego hrvatskih Krezova, koji su bogati poput grčkih mitoloških likova.'
- Mislim da je najvažnije da netko kada govori ima kredibilitet. Nema funkcije u represivnom aparatu koju Olujić nije obnašao za vrijeme, kako on kaže, apsolutne vlasti HDZ-a, kaže Sessa.
Osvrnuo se i na ugovore o doživotnom uzdržavanju. Kaže da su takvi ugovori legitimni, no ima sudskih postupaka po tom pitanju. Ipak, Sessa kaže da ne zna za slučaj da se neki sudac ogriješio o takvo što.
- Znam za suca koji je 20 godina uzdržavao osobu koja je bila prognanik iz Vojvodine i nije imala nikoga. Bacati blato okolo nedopustivo je, pa i za Krunislava Olujića, rekao je.
Izmjenama Ustava je 2010. godine učinjen korak da bi politika imala najmanji mogući utjecaj na sudove. Vijeće ima jedanaest članova, a čine ga sedam sudaca.
- Dva člana Državnog sudbenog vijeća bira Sabor, i politizacija sudaca u Hrvatskoj je dovedena do minimuma, rekao je Sessa i dodao da politika bira predsjednika Vrhovnog suda, no zatim ga prepušta na slobodu. Njega, kaže, nitko nije vukao za rukav i usmjeravao u pogledu donošenja odluka.
- U ove gotovo četiri godine koliko sam predsjednik Vrhovnog suda nije bilo poziva, želja, iskazivanja željene odluke u nekoj stvari, a i odluke Vrhovnog suda pokazuju da se Vrhovni sud vodi zakonitošću, a ne nečijim željama. Stvorena je atmosfera omalovažavanja i nepovjerenja u rad sudova, ali taj je duh otišao iz boce i oni koji su to pokrenuli, da su znali dokle će to ići, ne bi to pokrenuli. Ne znam zašto se obezvrjeđuje rad sudova. Iz godine u godinu dobivamo milijun i šesto tisuća slučajeva, a milijun i 200.000 riješimo, a radimo i na smanjenju tog broja koji ostaje. Pet posto sporova traju duže od sedam godina. No, javljaju se nezadovoljne stranke i tome se daje velik publicitet, rekao je Đuro Sessa za N1.
Kada je riječ o neriješenim sporovima, Sessa kaže da je lako utvrditi i riješiti ako je sudac odgovoran, no često se radi o procesnim okolnostima zbog kojih se postupak ne može privesti kraju.
- Uvjeren sam da u zemlji nema sudaca koji žele da im se gomilaju stari sporovi, rekao je Sessa.
Napadi na sudstvo su počeli sa Zakonom o javnom priopćavanju, kaže.
- Kada je donesen taj zakon i odgovornost nakladnika za štetu, napadi na sudstvo su počeli. Mediji su sigurno, nekad s pravom, no puno puta bez realne podloge, stvorili atmosferu potpunog nepovjerenja u sudstvo. Mi nemamo, osim s početka 2004-2005. godine relevantno istraživanje među onima koji su u sudu imali nekog posla sa sudovima. Mi nikad ne znamo u istraživanjima koja od tada postoje koja su pitanja bila, jesu li ispitanici imali neka iskustva sa sudovima, jesu li njihova saznanja bila samo na osnovu informacija u medijima… Nadam se da će se ponovno napraviti kvalitetno istraživanje, kaže Sessa i dodaje da mediji pišu o sudstvu samo kada je riječ o lošim vijestima.
- Na primjer, predsjednica Općinskog suda u Sisku je ubrzo nakon potresa uspostavila rad suda, u samo par dana. Tu je vijest objavila Hina, ali nije niti jedan medij - jer je to bilo nešto pozitivno. Bio sam u tom sudu, vidio sam kako on izgleda, ali sud je ponovno uspostavljen za rad. Rezultati sudova uvijek se omalovažavaju i prikazuje se ono što se može u lošem svjetlu. Žmiriti na tu činjenicu nije dobro. Nitko ne može uređivati medij, što će se i kako pisati i nitko ne može naručivati tekstove. No mediji kreiraju i percepciju sudstva, kazao je Sessa.
Na kraju se osvrnuo i na pitanje cijepljenja te činjenicu da su se suci Vrhovnog suda cijepili među prvima, čemu je prigovorio Ivan Turudić.
- Cijepio sam se, no kolega Turudić ne zna tijek događaja. Mi to nismo tražili - rečeno nam je da se cijepiti možemo. 31 sudac se javio da bi se cijepio, a ostali su već preboljeli koronu. Mi smo se cijepili u prvoj turi. Ta je ponuda bila u vrijeme kada je bilo dosta rasprave treba li se cijepiti, a ideja je bila da bi se nosioci najviših funkcija u državi trebali cijepiti za primjer. Mi smo prihvatili da se cijepimo. Ne treba raditi nikakvu senzaciju, zaključio je Sessa.