OKRŠAJ NA HRT-u

Sever: Recite trgovkinjama u oči da rade 6 i pol sati u danu!; Školnik: Dođite kod mene i provjerite!

Na stolu socijalnim partnerima je i ponuda Vlade da poslodavci sami odrede četiri mjeseca kada će nedjelje biti radne
Krešimir Sever i Slobodan Školnik
 Screenshot HRT

Vlada će ponovno pokušati zakonom zabraniti, odnosno ograničiti rad trgovina nedjeljom, iako su oba prethodna zakona - 2004. i 2009. godine - pala na Ustavnom sudu.

O toj temu su u programu Hrvatskog radija razgovarali bivši ministar i saborski zastupnik Marko Pavić, poduzetnik Denis Čupić, sindikalist Krešimir Sever i član izvršnog odbora HUP-a Slobodan Školnik.

Pabić je kazao kako je Vlada provela anketu koja je pokazala da dvije trećine građana smatra da baš nedjelja treba biti slobodna.

- Ljudi imaju djecu koja idu u školu i vrtiće i žele nedjeljom biti s njima, rekao je, dodavši da 72% hrvatskih građana prema tom istraživanju želi određeni vid regulacije, a 100%, odnosno svi - smatraju da nedjelja treba biti adekvatnije plaćena, rekao je.

Prema podacima Ministarstva financija za fiskalizirane račune kojima su se također vodili razmišljajući o radu nedjeljom, dobar dio prometa prelio se, kaže Pavić, na ponedjeljak, utorak i srijedu.

Na stolu socijalnim partnerima je i ponuda Vlade da poslodavci sami odrede 16 nedjelja, odnosno četiri mjeseca ili jednu trećinu godine, kada će te nedjelje biti radne.

'Automobil ne kupujete nedjeljom'

- Ja se slažem da postoje trgovine koje nedjeljom ne ostvaruju neki bitniji promet, kaže poduzetnik Denis Čupić, i sam voditelj velikog shopping centra. U brojkama iz fiskalizacije stoji, navodi primjer, i maloprodajni račun za automobil.

- Automobil ne kupujete nedjeljom, kaže.

Što se mišljenja javnog mnijenja o radu nedjeljom tiče najbolje je, kaže, otići nedjeljom u trgovački centar:

Sever o 'prešutnom cjelodnevnom radu'

Sindikalist Krešimir Sever ne misli da bi se problem riješio adekvatnim plaćanjem nedjelje, niti davanjem radniku na izbor da sam odluči želi li raditi nedjeljom. Objašnjava i zašto:

- Već znamo iz iskustva da će dio radnika iz straha od mogućeg gubitka posla jednostavno prihvatiti da radi nedjeljom.

Slaže se da postoje djelatnosti koje ne zahtijevaju rad nedjeljom, a jedna od njih je upravo rad u trgovini. Trgovina namještajem ili bilo koje druge trgovine ne trebaju po njemu biti otvorene nedjeljom.

- Ono što je u Hrvatskoj problem je što se radno vrijeme u trgovini, pa i svim drugim sustavima, prešutno pretvorilo u nekakav oblik cjelodnevnog radnog vremena i onda se dobar dio toga upotrebljava kao argument da trgovine trebaju raditi nedjeljom, zbog toga što ljudi preko tjedna ne stignu kupiti, upozorava.

Navodi primjer zemalja koje imaju iskustva sa zatvaranjem trgovina nedjeljom i blagdanima, a koje odrede neke dane u tjednu kada rade duže - primjerice "duga srijeda" ili "dugi četvrtak".

Školnik: Floskule su da netko radi čitav dan

- Gospodin Sever bi trebao znati da se u Hrvatskoj radi 40 sati u tjednu. Floskule da netko radi dan i noć, čitav dan, sedam dana u tjednu, to ne postoji. Ljudi rade 40 sati u tjednu. Kad to podijelite na šest dana, to je 6,66 sati, uključujući plaćenu pauzu. Toliko ljudi rade - replicira mu član izvršnog odbora HUP-a Slobodan Školnik.

- Sada imamo situaciju da oni ne rade 26 nedjelja u godini, a sada se predlaže da ne rade 36 nedjelja. Pa koja je to značajna razlika? - pita Školnik. Osim toga, kaže, "opet će netko s trona moći odrediti kojih je to 16 nedjelja".

Kaže da oni koji se zalažu da se zatvori jedna djelatnost, "svi rade pet dana u tjednu".

- A velika većina ljudi u maloprodaji radi šest dana u tjednu, dodaje i ističe kako će se stvoriti ogroman pritisak na petak i subotu.

- Mi želimo ograničiti rad u zemlji u kojoj je samo 66 posto teoretski radnog stanovništva, argumentira između ostalog.

- Hrvatska trgovina trebala bi, slažemo se, imati veće neto plaće. Imat ćemo ih kada nam omogućite da prodišemo u svim drugim stvarima koje plaćamo indirektno, kazao je Čupić u emisiji, pa naveo primjer da su, kada je otvarao trgovačke centre u Hrvatskoj, plaćali najviše komunalne doprinose - i to na zemljištima koja su bila komunalno opremljena.

- Za gradnju jednoga smo platili 125 milijuna kuna, za gradnju drugoga smo platili 35 milijuna kuna. Platili smo naknadu za izgradnju elektro-mreže od 50 milijuna kuna. Vodnu naknadu od 75 milijuna kuna, požalio se, zaključivši da je produktivnost trgovine u Hrvatskoj puno niža nego na zapadnom tržištu.

Sever ukazuje da se takvi problemi u hrvatskoj rješavaju preko leđa radnika. Pritom je zaiskrilo u razgovoru na tezu člana izvršnog odbora HUP-a Slobodana Školnika da radnici u Hrvatskoj rade 6,6 sati dnevno.

- Dajte pogledajte u oči svim trgovkinjama i recite im da rade 6 i pol sati u danu! I vi ih vjerojatno tjerate da idu kući nakon 6 i pol sati? To su teze koje su opasne za društvo, odgovorio mu je Sever.

- To nisu teze, to je istina. Izvolite doći provjeriti kod mene, rekao mu je Školnik.

'Ljudi kupuju iz užitka'

Na pitanje koliko bi manju plaću imali djelatnici ako ne bi radili nedjelje, Školnik odgovara:

- Imamo praktične primjere zemalja u okruženju. Mađarska je uvela takav zakon pa ga je ukinula nakon šest mjeseci, ako se ne varam. Zabranili su rad nedjeljom pa su ga ponovno dozvolili. Imamo i Poljsku koja ima izrazito konzervativnu vladu, koja ide u tri vala, tri stepenice: prve godine su zabranili jedan dio nedjelja, druge godine oko pola, i na kraju je sada u trećoj godini dozvoljen mali broj nedjelja kada se radi i kod njih su izračuni da će trgovine izgubiti ukupno oko 3% prihoda, a BDP 1%. To su egzaktni podaci. Danas je trgovina, ja to volim reći, dobrim dijelom rekreativna. Nije nikakva tajna, ne moramo se mi ovdje varati, ljudi kupuju iz užitka, zabave. To nisu samo najnužnije stvari. Naravno da će se najnužnije stvari preseliti u neke druge dane. Ali cijela gospodarstva, cijela EU, pola svijeta, ovisi o tome da ljudi kupuju stvari iz užitka.

Kada je kiša, čitave obitelji dolaze u trgovačke centre. Krešimir Sever kaže da su od trgovačkih centara napravljena "svetišta", na što mu Školnik i Čupić zamjeraju da si uzima za pravo određivati ljudima kako će provoditi svoje slobodno vrijeme.

- Passe je ljudima određivati kako će provoditi vrijeme, jer onda trebamo zabraniti i kladionice, kazina, kafiće - jer u kafićima se ljudi mogu napiti tu nedjelju, odgovara na to Čupić, iznoseći i podatke da je subotama 56% više posjeta nego u radnim danima, dok je nedjeljom taj postotak od 43-46%, ovisno o regiji i sezoni. Dodaje i da je potrošnja subotom otprilike 38% veća, a nedjeljom 26%.

Cilj balans

Pavić zaključno kaže kako je cilj regulacije rada nedjeljom balans između želje hrvatskih ljudi da budu nedjeljom doma i potrebe trgovina gdje će im osigurati da 16 nedjelja mogu raditi. Krešimir Sever na to kaže kako se nadaju da to neće biti 'za jednokratnu uporabu pred izbore, kao što se već događalo', piše HTV.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. rujan 2021 09:40