Severina donijela kutiju s 65 tisuća potpisa, krenuo novi rat ljevice i desnice. Sokol: ‘Ideološki manifest!‘; Vešligaj: ‘Temeljno pravo!‘

Hoće li Europska unija (EU) financirati ženama prekogranični legalan pobačaj ako im je u matičnoj državi to zabranjeno ili otežano? To je zahtjev građanske inicijative My Voice, My Choice o kojem bi se uskoro moglo raspravljati u Europskom parlamentu, gdje sjedi i 12 hrvatskih zastupnika.

O tom pitanju, razgovarali smo s njih osam, od kojih je šestero iz kršćansko-konzervativnih i dvoje iz socijaldemokratskih redova.

Podsjećamo, prije sedam dana ambasadorica inicijative Severina Vučković u Bruxellesu je održala govor koji je privukao veliku medijsku pažnju. Severina je tada poručila: "Nemojte ovaj zahtjev zabuniti za molbu" i predala kutiju s više od 65 tisuća hrvatskih potpisa. Na europskoj razini skupljeno je 1,2 milijuna potpisa, dakle petina više od minimalnog zakonskog praga koji je potrebno zadovoljiti da bi građanska inicijativa stigla u palaču Berlaymont u Bruxellesu, gdje je sjedište Europske komisije (EK). Od trenutka predaje potpisa EK ima šest mjeseci da odluči hoće li pokrenuti zakonodavni prijedlog ili ne.

Inicijativom, koju je podržalo 300 europskih organizacija, među kojima i ovdašnje Solidarna, Roda, CESI i druge, zahtijeva da EU uvede financijske mehanizme kojima bi se osigurao legalan pobačaj svim europskim građankama. Poznato je da Poljska i Malta zabranjuju pobačaj, a u nekim članicama u kojima je legalan, primjerice Hrvatskoj, često je nedostupan zbog cijene i priziva savjesti liječnika. U većini drugih zemalja EU pobačaj pokriva javno zdravstvo. Ideja je da se stvori fond solidarnosti kako bi sve žene u EU mogle imati besplatan pobačaj u zemljama gdje je legaliziran.

Očekivano, inicijativa je otvorila novi sukob između ljevice i desnice. Tako eurozastupnik Davor Ivo Stier (HDZ) ističe da "Povelja Europske unije o temeljnim pravima ne smatra pobačaj temeljnim pravom, već kaže da svatko ima pravo na život". Steirova stranačka kolegica Sunčana Glavak (HDZ) napisala je: "Zalažem se za zaštitu života koji počinje začećem, ali isto tako poštujem pravo žene na izbor i zdravlje". S druge strane, zastupnik Marko Vešligaj (SDP) smatra da se "EU treba baviti temeljnim ljudskim pravima, a ovdje je riječ o temeljnom pravu na zdravlje".

Nacionalno ili europsko pitanje?

Otvorilo se pitanje može li EU osiguravati sredstva za pobačaj koji je reguliran nacionalnim zakonima. Romana Jerković (SDP) ističe da postoji Direktiva o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti koja građanima omogućava da nedostupne medicinske tretmane ostvare u drugoj članici, uz refundaciju. Ističe da se u svrhu zaštite zdravlja žena u EU može raditi na tome da uvede model koji već postoji kod drugačije zdravstvene skrbi građana. "Gdje ima volje, ima i načina", kaže.

- Istina je da je pitanje zakonitosti pobačaja u nadležnosti država članica, no ne smijemo zaboraviti da je pobačaj medicinski zahvat - navodi Jerković.

Karlo Ressler (HDZ), pak, pobačaj smatra jednim od najdubljih etičkih i pravnih pitanja koje mora ostati u nadležnosti država članica. Zato bi se, kaže, usvajanjem ovog zahtjeva direktno zadiralo u suverenitet nacionalnih država.

- Ideja o financiranju pobačaja iz zajedničkih europskih sredstava nema nikakva pravnog utemeljenja, protivna je savjesti velikog broja europskih građana - navodi Ressler.

S njim se slaže i Tomislav Sokol (HDZ) koji pobačaj ne vidi ni kao temeljno pravo niti kao zajedničku europsku vrijednost. Za njega je cijela ova priča ideološki manifest, a ne ozbiljnan prijedlog, kaže.

- Takve inicijative očit su pokušaj zaobilaženja nacionalnih zakona i nametanja ideoloških stavova preko europskih institucija - navodi Sokol. Dodaje da inicijativa pokušava instrumentalizirati europski mehanizam građanske inicijative za nešto što je u nadležnosti država članica.

Vešligaj to vidi kao očekivane argumente desnice kada je riječ o ljudskim pravima. Manjak standardizacije unutar EU kada je riječ o pobačaju smatra ozbiljnim problemom.

- Europska unija ima odgovornost i obavezu pružiti punu zdravstvenu skrb svojim građankama, to je ključna poruka -navodi Vešligaj.

Koji je ishod?

Procedura je jasna: u roku od tri mjeseca inicijativa dolazi na javno saslušanje u Europski parlament, a Europska komisija najkasnije za šest mjeseci mora objaviti svoj stav. Parlament potom sam odlučuje hoće li temu otvoriti na plenarnoj sjednici i usvojiti rezoluciju u znak podrške.

- Komisija nije dužna odgovoriti prijedlogom zakona, te će u tom slučaju Europski parlament gotovo sigurno samoinicijativno krenuti u izradu rezolucije - navodi R. Jerković, koja priznaje kako nije optimistična da će se u ovom sazivu Europskog parlamenta dobiti većina koja će podržati incijativu.

Da većina neće prihvatiti zahtjeve incijative, smatra i Željana Zovko (HDZ) koja rezoluciju, kako kaže, neće podržati. - U ovom sazivu parlamenta koji je puno konzervativniji u odnosu na prošli nema šanse da se ta rezolucija donese - kaže Ž. Zovko, dok Stephen Nikola Bartulica (DOMiNO) tvrdi kako postoji realna opasnost da Parlament, pod utjecajem ljevičarskih i liberalnih grupacija, podrži inicijativu.

Tako i Vešligaj naglašava da je Parlament već usvojio nekoliko tekstova kojima se podsjeća i podržava cijeli spektar seksualnih i reproduktivnih prava, "a u to svakako ulazi pravo na prekid trudnoće". Podsjeća i na to da je Parlament, uz veliku potporu, usvojio i zahtjev da se to pravo uvrsti u Povelju o temeljnim pravima.

- U nadležnom ću odboru osobno kao potpredsjednik zahtijevati rezoluciju na spomenutu temu i vjerujem da će se naći dovoljno kolega i kolegica koji će to podržati - zaključuje Vešligaj.