Unatoč rekordnim turističkim rezultatima i nikad boljoj sezoni statistika od proteklog vikenda pokazuje kako Hrvatska i dalje ima puno prostora za proširenje posezone.
Ovo je, naime, bio prvi vikend u kojem većina destinacija bilježi veći broj odlazaka nego dolazaka gostiju, iako je za ostatak kolovoza i dobar dio rujna predviđeno natprosječno toplo vrijeme, takozvano bablje ljeto.
Statistika je vidljiva i iz MUP-ova redovitog dnevnog izvješća o stanju prometa na graničnim prijelazima koji za 19. kolovoza, dakle prvi vikend nakon blagdana Velike Gospe, pokazuju kako je u Hrvatsku pristiglo 451.820 stranih osoba, a istovremeno ju je napustilo 538.455 stranaca.
Sve više noćenja
Kad se zaviri u statistiku od 2016. godine, primjećuje se kako je veći broj odlazaka od dolazaka stranih gostiju ove godine stigao puno ranije nego lani.
U 2016., naime, prvi vikend kad se na graničnim prijelazima bilježi veći odljev od priljeva stranih gostiju dogodio se tek 24. rujna, no ukupni turistički rezultati i iskustva s terena pokazuju kako nema mjesta zabrinutosti. Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo turizma, ovogodišnji kolovoz može se pohvaliti s 5,8 posto većim brojem dolazaka (od 1. do 19. kolovoza bilježimo 2,9 milijuna dolazaka) te 3,8 posto većim brojem noćenja kojih je samo u kolovozu ostvareno 20,8 milijuna.
Oni koji prate turističku statistiku primjećuju kako je turistički rast ostvaren u kolovozu znatno manji od rasta ostvarenog tijekom lipnja kad je Hrvatska turistička zajednica izvijestila o 32 posto većem broju dolazaka te 33 posto većem broju noćenja na Jadranu.
To je, međutim, posljedica činjenice da su domaći smještajni kapaciteti tijekom sezone već lani bili gotovo dokraja popunjeni te da u njezinoj špici teško možemo ostvariti veći rast bez značajnijeg podizanja smještajnih kapaciteta, posebno hotelskih. Sveukupno, godišnji rezultati do 19. kolovoza pokazuju da je Hrvatska već stigla do 13,3 milijuna dolazaka, što je povećanje od 14,8 posto te 74 milijuna noćenja, što je 12,8 posto bolji rezultat nego lani.
Nema smještaja
Da je pritisak na Jadran krajem kolovoza nešto olabavio, najbolje pokazuje primjer makarskog primorja u kojem, prema podacima koji su lokalni turistički uredi dali HINA-i, više nema potrebe za rezervacijom privatnog smještaja, ali u hotelima i dalje nema slobodnih postelja.
Direktori makarskih hotela poručuju kako slobodnih mjesta vrlo vjerojatno neće biti do kraja rujna, zbog čega je za dobar dio njih obustavljen booking. Slična je situacija, potvrđuje direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella, na razini cijele županije u kojoj je ove godine vidljivo kako se sezona prilično produžila.
“Nekad bi cijela županija ostala prazna odmah nakon Velike Gospe, a sad je špica trajala i cijeli tjedan nakon blagdana, pojasnio je Stella.
Na hrvatskim je autocestama od početka udarnog dijela turističke sezone, odnosno od sredine lipnja pa do sada, svakoga vikenda prošlo u prosjeku 630.000 automobila, što je rekordan promet. To znači da je u deset vikenda, od 17. i 18. lipnja pa sve do ovoga vikenda - 19. i 20. kolovoza - autocestama prošlo više od 6 milijuna vozila! To se odrazilo i na povećanje prihoda od naplate cestarine, koji su veći za čak 18 posto nego lani. Međutim, tu se mora uračunati i povećanje cijena cestarina za 10 posto, koje je stupilo na snagu 1. srpnja, a trajat će sve do kraja rujna.
Samo tijekom srpnja, i vikendima i radnim danima, autocestama prošlo 7,6 milijuna vozila, što je povećanje prometa od 4,77 posto u odnosu na srpanj 2016., kad je ostvaren promet od 7,3 milijuna vozila.
Ove se godine bilježe rekordi i u zračnim lukama. U Udruženju zračnog prometa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu da očekuju povećanje broja putnika od barem 10 posto, odnosno oko 800.000 više nego lani.
Očekivano je najveći rast i najviše putnika ove sezone bilo na jadranskim aerodromima u Splitu, Dubrovniku, Zadru i Puli, no ne zaostaju ni oni ostali. Srpanj 2017. bio je rekordan mjesec za zagrebačku Zračnu luku “Franjo Tuđman” po broju putnika. Čak 351.532 putnika prošlo je prošli mjesec kroz nju, što je povećanje od 14,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Očekuje se da će broj putnika u zagrebačkoj zračnoj luci do kraja godine prvi put premašiti tri milijuna.
Trajekti i avioni
Zračna luka Split već nekoliko godina bilježi povijesne rekorde, pa je tako i ove godine, kad je broj putnika povećan tijekom srpnja za nevjerojatnih 112 tisuća. Naime, prošlog mjeseca je preko splitskog aerodroma prošlo 656.905 putnika, što je 21 posto više nego u istom razdoblju lani.
Putovanje trajektima i katamaranima također će ove godine zabilježiti rekord. Jadrolinija bi mogla zabilježiti čak 13 milijuna putnika, što je gotovo 2 milijuna više nego lani.
MINISTAR TURIZMA GARI CAPPELLI: Turizam ne puca po šavovima, neki se nisu dobro pripremili
Ministar turizma Gari Cappelli osvrnuo se na rekordnu turističku godinu.
“Ovakve i slične godine koje se događaju i na kontinentu i na Jadranu definitivno daju rezultate. Ovo nisu više gosti sunca, mora i ručnika”, rekao je ministar turizma te je dodao kako je ovo rekordna godina, a istaknuo je i kako će se do kraja godine zbrajati plusevi od 10 do 12 posto više dolazaka i noćenja. Ministar je rekao i kako, bez obzira na nesnosne gužve kojima smo svjedočili duž Jadrana, hrvatski turizam ne puca po šavovima, nego su napokon počeli pristizati rezultati dugogodišnjeg rada. “To su kapaciteti koji su postojali i prije, oni su popunjeni i prije i u posezoni. Naravno da ima sredina koje možda nisu dugoročno razmišljale, možda nisu vjerovali da će biti popunjenosti od 100 posto u špici sezone, možda se nisu dovoljno pripremili, možda im je to jedna dobra opomena, možda će se sada bolje pripremiti”, rekao je Cappelli te je dodao kako će se takve destinacije svakako moći bolje pripremiti u sljedećim sezonama, što uz pomoć države, što uz europske fondove, te je istaknuo da oni koji su se bolje pripremili nisu imali infrastrukturnih problema pa nisu odbijali goste. “Evo, ja ću pitati Dubrovčane, odnosno bivše vlasti, zašto im je svake godine ostajalo po 100, 200 milijuna kuna u proračunu, a možda nisu dovoljno brzo reagirali u smislu infrastrukture”, istaknuo je Cappelli.