ZAGREB - Status onih koji rade dulje od 8 sati, poput naftaša ili zaštitara, bit će riješen najnovijim izmjenama Zakona o radu koje su upravo pred saborskim zastupnicima. Pojasnit će se i uvjeti korištenja godišnjih odmora u slučaju promjene poslodavca te davanje otkaza radnicima s profesionalnom nesposobnošću za rad.
Imajući u vidu ‘traume’ koje je proteklih godina donosio svaki pokušaj promjene tog zakona ne čudi posebna napomena ministra gospodarstva Đure Popijača da su izmjene “usklađene sa socijalnim partnerima”.
Interesne promjene
Krešimir Sever, šef Nezavisnih hrvatskih Sindikata, pojašnjava da je su te promjene bile hitne kako bi se uopće mogli obavljati neki poslovi.
- Prilikom prethodne izmjene ZOR-a te su odredbe jednostavno ‘iscurile’ i morale su se zakonski regulirati, kaže Sever. No, nakon tih minimalnih izmjena ZOR-a, slijedi druga faza u kojoj su na redu “interesne promjene”. Sindikati i poslodavci sada prikupljaju prijedloge članstva i već krajem mjeseca mogla bi početi rasprava.
Poslodavci će, kako kaže Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a na dnevni red staviti poznate prijedloge. To su preraspodjela radnog vremena koja bi, primjerice, omogućila da se umjesto šest mjeseci sezonski može raditi osam mjeseci. Poslodavcima je problem komplicirana procedura otpuštanja radnika. Tražit će i manja prava na otpremnine.
Velik napor
Promjene za koje se zalažu sindikati, naravno, idu u drugačijem smjeru. Primjerice, NHS traži sigurnosne mjere za sprečavanje zloporaba koje mogu proisteći iz primjene uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme.
Poslodavci ističu da će biti potreban “veliki napor i razumijevanje svih strana”.
No, Jakelić ujedno napominje da na problem rigidnosti tržišta hrvatskog rada, koje predstavlja ozbiljnu prepreku novom zapošljavanju, ne upozoravaju samo poslodavci, već i sve relevantne institucije od Europske komisije do Svjetske banke i MMF-a.
Reforma tržišta rada
Što predlaže Svjetska banka, što poslodavci, a što sindikati
Svjetska banka
povećati fleksibilnost radnog vremena zapošljavanja i plaća
dodatno ograničiti pristup socijalnim programima koji potiču rano povlačenje s tržišta rada
potaknuti zapošljavanje starijih radnika kroz uvođenje fleksibilnih oblika zapošljavanja poput skraćenog radnog vremana
razvijati cjeloživotno učenja kako bi stariji zaposlenici mogli poboljšati radne vještine
smanjiti trošak otpuštnja zaposlenih koji je u Hrvatskoj visok u usporedbi sa standardima u regiji
Sindikati (prijedlozi NHS-a)
preciznije utvrditi situacije u kojima je dopušteno sklapanje ugovora o radu na određeno
jasno utvrditi da će se stručno usavršavanje odvijati isključivo u okviru redovnog radnog vremena
utvrditi da se prekovremnim radom smatra i onaj rad za koji poslodavac radniku nije dao izričit nalog, a takav rad je nužan za proces rada
radniku pripada pravo na isplatu naknada za neiskorišteni godišnji odmor
poslodavac je sva materijalna prava dužan isplaćivati u novcu
minimalnu naknadu štete povećati sa 3 na 5 prosječnih plaća
Poslodavci
preraspodijeliti radno vrijeme tako da, primjerice, umjesto šest mjesci sezonski rad može trajati osam mjeseci
manje restriktivne razloge otpuštanja za zaposlene koji loše rade posao
manja prava na otpremnine kod jednog poslodavca
povećanje broja otpuštenih s 20 na 50 kao uvjet za izradu programa zbrinjavanja
pauza ne treba biti plaćena, a u godišnje odmore treba uključiti subote i nedjelje
ograničiti trajanje kolektivnih ugovora