„Sigurno ima političara koji uzimaju kokain ili druge ilegalne supstance. Iz prošlog saziva Sabora mi na pamet pada jedna osoba koja je imala određene manifestacije ponašanja koje bi odgovarale intoksikaciji marihuanom. U većini situacija se taj čovjek ponašao pristojno, no ponekad potpuno neprimjereno“, kazao je u emisiji Briefing u studiju Hanza Medije psihijatar dr. sc. Ivan Ćelić, saborski zastupnik HDZ-a i pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče. Napominje kako istraživanje Instituta Ruđer Bošković pokazuje da je potrošnja kokaina u Zagrebu enormno porasla, čak 300 posto u zadnjih pet godina, ali i marihuane i sintetskih droga.
„Životni standard je sigurno bolji nego prije 5 ili 10 godina. Prije desetak godina je na vikend druženjima bilo normalno da se konzumira alkohol, dok je danas među mladima uobičajeno da se uz vino ili žestoko piće povuče i lajna bijeloga. Kokain u manjim količinama može povećavati koncentraciju pa ga uzimaju i neki liječnici, poslovni ljudi i odvjetnici što može biti put prema ovisnosti“, govori Ćelić dodajući kako jedan posto EU populacije svakodnevno puši marihuanu, a takav je postotak i u Hrvatskoj gdje se više uzima kokain kao i u većini zemalja južne i zapadne Europe dok se na istoku i sjeveru kontinenta više konzumira speed.
„Za vrijeme lockdowna intenzivirala se ilegalna trgovina drogom preko interneta i dostava poštom. Zbog liberalizirane pošte je jako teško otkriti poštanske pošiljke s drogom koje stižu iz EU zemalja. Mislim da se policija treba maksimalno fokusirati na velike pošiljke, a ne na male. Represivni aparat treba biti usmjeren prema dilerima, dok konzumente ne treba kažnjavati nego liječiti. Također se u lockdownu povećala konzumacija marihuane, alkohola i sedativa“, otkriva nam Ćelić.
Vrlo je često, kaže, da se hrvatski branitelji istodobno liječe od PTSP-a i alkoholizma, dok heroinski ovisnici najčešće boluju i od šizofrenije koja je najteži duševni poremećaj. Dodaje kako je mnogo njegovih pacijenta zbog zloporabe droga bilo u zatvoru, u prosjeku 5 do 6 godina. Za vrijeme lockdowna je značajno pao broj hospitalizacija ovisnika da bi u ljeto s popuštanjem mjera došlo do naglog porasta pacijenata koji traže liječničku pomoć zbog ovisnosti o drogama.
„U početku epidemije je među ljudima zavladao strah zbog čega su se pridržavali epidemioloških mjera dok su danas u drugome valu ljudi umorni, više znaju o virusu te vlada apatija zbog čega se toliko ne poštuju mjere. Dugoročne psihološke posljedice epidemije bit će, bojim se, jako ozbiljne i moramo više voditi računa o mentalnom zdravlju“, govori Ćelić koji se protivi legalizaciji rekreativne konzumacije marihuane. Zato se zalaže da se u Hrvatskoj što počne uzgajati medicinska marihuana, za domaće potrebe, ali i za izvoz.
„Uz legalizaciju marihuane je vezan pojam njezine komercijalizacije jer je najveći investitor u kanabis industriju duhanska industrija, odnosno pet vodećih svjetskih proizvođača duhana“, tvrdi Ćelić.
Kao tajnik zagrebačke gradske organizacije HDZ-a smatra da je došlo vrijeme za promjenu vlasti u Zagreb i vjeruje da će uskoro biti poznato ime HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika.