- Moja osnovna poruka vezana je uz tragičnu koncepciju vladanja koju provodi ministar znanosti i obrazovanja. On nema osjećaj da se bori za opće dobro, on se bori za svoju, hm, neću reći što.
Hajmo reći da on pazi da se njemu nešto ne dogodi. Nije mu ni na kraj pameti da bi za opće dobro bilo da postoji potpuno neovisna institucija poput našeg Odbora. To je tragična koncepcija: prvo ja, a onda svi drugi ili što ostane - tim je riječima akademik Vlatko Silobrčić prokomentirao situaciju vezanu uz Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, najviše stručno tijelo za promicanje etičkih načela, koje je sve dalje od odluke o tomu je li aktualni ministar Pavo Barišić plagirao ili nije članak u znanstvenom časopisu, za što ga je prijavila skupina profesora prije pet godina.
Odbor je jučer ostao bez još jednoga člana. Nakon što je Silobrčić dao ostavku na mjesto predsjednika, a neopozivu ostavku na članstvo podnio Josip Baloban s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, isto je učinio profesor Akademije dramske umjetnosti Enes Midžić.
Stvari izmakle kontroli
Bivši i sadašnji članovi smatraju da je rad Odbora instrumentaliziran u medijima od pojave slučaja “Barišić” te odbijaju davati izjave.
- Principijelno se držim vlastitog stava, a on je da su stvari izmakle kontroli i kroz medijsko djelovanje onemogućeno je da savjesno i mirno radimo svoj posao. Ne želim izjavama nadolijevati ulje na vatru - rekao nam je Midžić.
Akademik Vlatko Silobrčić jučer je u pismu preostalim članovima Odbora objasnio razloge ostavke na funkciju predsjednika (ostao je član). U pismu otkriva da je osnovni razlog pritisak, odnosno pokušaj da se Odbor odvrati od donošenja ikakva mišljenja o predmetu “Barišić”. Silobrčić tako tvrdi da je dan uoči sjednice primio sam e-poruku od zaposlenice Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). “Već me ta poruka navela da pripremim ostavku”, napisao je Silobrčić, kojem je zanimljivo da je, otkako je na dnevnome redu predmet “ministar”, naglo porastao broj gostiju na sjednicama. Tako je apostrofirao da je na zadnju sjednicu došao i nedavno izabrani državni tajnik (Matko Glunčić, op. a.). “Rekao sam mu da se vidi koliko je Ministarstvu stalo do neovisnosti Odbora kad je on bio poslan da kontrolira štetu”, piše u pismu Silobrčić, kojem Odbor zamjera što se često pojavljivao u javnosti i iznosio svoje mišljenje o negativnim i učestalim pojavama u akademskoj zajednici, poput plagiranja.
Moguće raspuštanje
U Agenciji za znanost jučer su se ogradili od povezanosti i utjecaja na Odbor.
“Odbor je neovisno tijelo čiji članovi odluke donose samostalno, dok je uloga AZVO-a isključivo podrška organizaciji sjednica. U tom smislu je zaposlenica agencije s punom odgovornošću u svojem radu, radi operativne te što bolje i kvalitetnije pripreme i održavanja same sjednice, uputila svim članovima Odbora smjernice i načelne napomene, a pozivajući se upravo na pojedine odredbe Poslovnika o radu”, stoji u reakciji AZVO-a, uz napomenu da ostali članovi Odbora nisu interpretirali sadržaj poruke na način kao što je to učinio akademik Silobrčić.
Iako postoji ideja o sazivu izvanredne sjednice, jedan od mogućih scenarija za krizu Odbora jest da ga Sabor raspusti i imenuje nove članove. Zadnji put za takvu akciju Saboru su bile potrebne pune četiri godine.