U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira oko 800 novih slučajeva raka gušterače, bolesti koja nosi neslavnu titulu jednog od najsmrtonosnijih karcinoma. Gotovo isti broj ljudi od nje i umre, što jasno pokazuje koliko je riječ o teškom i podmuklom tumoru. Petogodišnje preživljenje ostaje ispod 10 posto, a većina pacijenata ne doživi ni godinu dana nakon postavljanja dijagnoze.
Statistika otkriva još jednu poraznu činjenicu: rak gušterače javlja se u prosjeku kod četiri do pet ljudi na 100 tisuća stanovnika, ali po smrtnosti zauzima peto mjesto među malignim bolestima - odmah iza raka pluća, raka dojke kod žena, raka prostate kod muškaraca i raka debelog crijeva. Problem je što se bolest rijetko otkrije na vrijeme: samo oko 15 posto pacijenata u trenutku dijagnoze ima tumor u fazi u kojoj je moguće kirurško odstranjenje. A upravo je operacija jedina terapija koja pruža realnu nadu u dugotrajnije preživljenje.
Za većinu oboljelih, njih čak 85 posto, rak je u trenutku otkrivanja već proširen ili je zahvatio okolne krvne žile i strukture, zbog čega ga nije moguće operirati. Takvi pacijenti mogu se liječiti samo sustavno - kemoterapijom ili ciljanim lijekovima - no ishodi su i dalje skromni: prosječno preživljenje mjeri se u mjesecima. Sve to rak gušterače čini jednim od najvećih neriješenih izazova moderne onkologije.
Stoga nije iznenađujuće što rak gušterače predstavlja veliki izazov za liječnike koji žele poboljšati zastrašujuće statistike. U tom kontekstu, Hrvatsko društvo za stereotaksijsku radiokirurgiju, pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u petak organizira simpozij Suvremena dijagnostika i liječenje raka gušterače, koji okuplja vodeće hrvatske stručnjake, ali i nekoliko njihovih europskih kolega.
Prim. dr. sc. Ana Mišir Krpan, specijalistica radioterapije i onkologije te tajnica Društva, objašnjava da je Društvo osnovano prošle godine, a ovo je njihov drugi simpozij.
"Prvi simpozij bio je posvećen raku pluća, a sada se fokusiramo na gušteraču. Cilj je okupiti stručnjake koji čine multidisciplinarni tim, kako bismo mogli diskutirati i razmjenjivati iskustva i znanja. Riječ je o vrlo ozbiljnoj i smrtonosnoj bolesti", ističe Mišir Krpan. Dodaje da je petogodišnje preživljenje ispod deset posto te da tri osnovna načina liječenja - operacija, sustavna terapija i radiokirurško liječenje - još uvijek ne daju zadovoljavajuće rezultate.
"Rak gušterače smatra se rijetkom bolešću. U Europi se otkrije manje od šest tumora na 100 tisuća stanovnika, a rijetke bolesti često nisu zanimljive farmaceutima niti istraživačima. Ipak, Europa se u tom pogledu počinje buditi", zaključuje Mišir Krpan.
Prof. dr. Josip Paladino, član Uprave Društva, naglašava da su terapijske mogućnosti ograničene, zbog čega je ključno povezati stručnjake različitih specijalnosti.
"Na ovom simpoziju okupljamo kolege iz cijele Hrvatske te predavače iz Njemačke, SAD-a i Austrije: epidemiologe, radiologe, nuklearnomedicinske stručnjake, patologe, kirurge i onkologe kako bismo u multidisciplinarnom okruženju razmijenili najnovija znanja i iskustva", objašnjava Paladino. Dodaje da će zajednički rad stručnjaka dovesti do pozitivnih pomaka u kliničkoj praksi i omogućiti bolje ishode liječenja za bolesnike.
Na cjelodnevnom simpoziju sudjelovat će brojni ugledni domaći i inozemni stručnjaci. Među najistaknutijima su prof. dr. sc. Helmut Friess, jedan od vodećih svjetskih kirurga u području raka gušterače, prof. dr. sc. Wen Wee Ma iz Cleveland Clinic Cancer Instituta (SAD), te domaći stručnjaci među kojima su prof. dr. sc. Stipislav Jadrijević, prof. dr. sc. Dragan Schwarz, prof. dr. sc. Mario Zovak, prof. dr. sc. Tajana Pavić i mnogi drugi. Njihova predavanja i razmjena iskustava pridonijet će novim spoznajama i unapređenju multidisciplinarnog pristupa dijagnostici i liječenju raka gušterače.
Iako je Hrvatsko društvo za stereotaksijsku radiokirurgiju praktički tek krenulo s radom, odnosno slavi prvu godišnjicu od osnutka, dio je Hrvatskog liječničkog zbora. U međuvremenu Društvo je postalo pridruženi član Međunarodnog društva za stereotaksijsku radiokirurgiju (ISRS) te sudjeluje u oblikovanju stručnog programa sljedećeg godišnjeg ISRS kongresa koji će se održati u Sydneyju od 31. V. do 3. VI. 2026.
"Današnji simpozij drugi je po redu, ali već od sutra krećemo u pripreme za sljedeće koje planiramo", govori prim. dr. sc. Ana Mišir Krpan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....