Veći troškovi energije i poremećaji u opskrbnim lancima gurnuli su inflaciju u eurozoni iznad tri posto, a njemačka centralna banka - Bundesbank - predviđa da će se do kraja godine približiti stopi od pet posto. Stoga uoči početka kolektivnih pregovora sindikati najavljuju da će njihove zahtjeve ove godine uvelike diktirati inflacija.
Drugi njemački sindikat po veličini Ver.di traži povišicu od pet posto za zaposlenike saveznih država, a kako navodi Bloomberg, slično se može očekivati diljem javnog sektora koji zapošljava oko 3,5 milijuna ljudi. No, konačno povećanje plaća, kako upućuje ishod odvojenih pregovora u saveznoj državi Hessen, moglo bi biti manje od polovice traženog iznosa.
"Bilo bi prilično neobično postići sporazum o petpostotnom rastu plaća u okruženju u kojem tržište rada još uvijek ima slobodnih kapaciteta. To se obično događa samo kada je stanje na tržištu rada ograničeno, što trenutačno nije slučaj", rekao je za Bloomberg Jari Stehn, glavni europski ekonomist investicijske banke Goldman Sachs Group u Londonu. Gospodarstvo se još oporavlja od krize, nezaposlenost je i dalje viša nego prije, mnogi radnici su na prisilnom odmoru, a brojne tvrtke se bore s posljedicama pandemije.
Minimalne plaće
Ono što prihvate radnici u javnom sektoru smatra se valjanim indikatorom za druge sektore.
"Tijekom pregovora sindikati mogu iznositi visoke stope inflacije kao argument, ali oni obično imaju na umu srednjoročni i dugoročni horizont. Oni razumiju da im sporazumi koji bi doveli do brže inflacije nisu od koristi", rekao je Sebastian Dullien, direktor istraživanja na Institutu za makroekonomsku politiku u Düsseldorfu, think tanku bliskom sindikatima. Izglednim se čini da bi se pritisci na plaće mogli povećati. Konzultantska tvrtka Kienbaum očekuje da će njemačke plaće iduće godine u prosjeku rasti tri posto, a u sektorima koji se suočavaju s nedostatkom radne snage i više.
Inflacija će, naravno, biti važan argument i u pregovorima koji predstoje u Hrvatskoj. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da je tek utvrđena reprezentativnost, sada slijede razgovori unutar sindikata, a za otprilike mjesec dana očekuje početak kolektivnih pregovora. Smatra da će im ove godine biti nužno veliko pregovaračko umijeće, "pa i prijetnje ako treba, da u vrijeme ubrzanog rasta cijena osiguramo pristojan rast plaća". K tome, dodaje, u državnoj službi još ima zaposlenih čije bi plaće bile i manje od minimalne da nemaju dodatak na minuli rad. No, sindikati dobro poznaju ukupno okruženje i što mogu očekivati tijekom predstojećih pregovora, koji bi mogli potrajati i nekoliko mjeseci.
Gubici u zdravstvu
"S obzirom na proračunski deficit i izdatke iz proračuna za očuvanja radnih mjesta, kao i gubitke u zdravstvu, Vlada će sigurno reći da nema novca za rast plaća i vršit će pritisak da se ne ide u njihovo povećanje. Može se očekivati i pritisak javnosti, odnosno privatnog sektora, iz kojeg se često može čuti da su zaposleni u državnom i javnom sektoru uhljebi i protive se povećanju plaća. Zato će se sindikati morati jako boriti", kaže Sever.
Ono što je sigurno, proteklih godina pokazali su se prilično umješnim pregovaračima i pritisci su im se isplatili. Tako je na kraju prošle godine dogovoren rast osnovice plaće od četiri posto odmah na početku godine, iako je Vlada imala drugačiji prijedlog, kao i isplata božićnice od 1500 kuna. Nastavak rasta plaća po višim stopama u uvjetima snažnih inflacijskih pritisaka, kao što pokazuje i rasprava u Njemačkoj, baš i nije preporučljiva ako se želi obuzdati rast cijena. Stoga i centralne banke s osobitom pozornošću prate ishode pregovora o rastu plaća, nadajući se da će njihovo držanje pod kontrolom pridonijeti tome da inflacija doista bude prolaznog karaktera.