PREVIŠE IM JE 16

Sindikat i Crkva za još manji broj radnih nedjelja: ‘Koncept individualizma iscrpio je resurse planeta‘

Ćorić: Više od polovice ispitanika slaže se da je rad nedjeljom disfunkcionalna društvena pojava i da nije dobar
Tomislav Ćorić
 Goran Mehkek/Cropix

Kad već o radu trgovina nedjeljom okrugli stol nije organizirao neki ekonomski fakultet, organiziralo ga je Hrvatsko katoličko sveučilište, pod naslovom "Slobodna nedjelja za zaposlene civilizacijsko je pitanje", a gostovao je i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, požurivši nakon izlaganja o izmjeni Zakona o trgovini na redovnu sjednicu Vlade četvrtkom.

Javna rasprava traje do 1. kolovoza, do sada je na stranici e-Savjetovanje o predloženim izmjenama zakona objavljen niz komentara poduzetnika, sindikata i radnika koji reagiraju na to da radno vrijeme trgovina od 1. siječnja iduće godine bude od najranije šest sati do najkasnije 21 sat te da u godini trgovci mogu, uz izrijekom pobrojane iznimke, imati najviše 16 radnih nedjelja.

Neki se bune, neki aplaudiraju, neki predlažu konkretne izmjene, a na okruglom stolu HKS-a je, očekivano, bilo najviše riječi o tome da se neradnom nedjeljom u trgovini štiti dostojanstvo radnika, posebno žena koje čine većinu zaposlenih u trgovini, postiže veća socijalna pravda u društvu i štiti obitelj.

Bez poslodavaca

Nije bilo nijednog poslodavca koji bi tumačio razloge za liberalniji pristup radu nedjeljom, ili reguliranje tog pitanja kroz Zakon o radu, a ministar Ćorić ovako je objasnio što misli o sličnim prijedlozima: "Pod egidom liberalnog, koja se promovira vrlo često, svašta je u pitanju. Neki će reći da nitko u Hrvatskoj koja je slobodna demokratska zemlja ne smije biti prisiljen raditi ili ne raditi, ili da u njegovo ime nitko ne treba odlučivati.

Međutim, je li to zaista tako? Da li je bez zakonske regulacije moguće nedjelju ostaviti osobi, obitelji, prijateljima, da budu zajedno? Uz potrebu i pravo na rad, svjedoci smo i činjenice da često u posljednje vrijeme čovjek postaje rob rada, svoga posla, i polako gubi svoje humane vrijednosti.

" Potom je naveo rezultate ankete koju je Ministarstvo provelo lani, gdje se "više od polovice ispitanika slaže da je rad nedjeljom disfunkcionalna društvena pojava i da zapravo nije dobar, a čak dvije trećine izabire rad s neradnom nedjeljom pa makar i po cijenu nešto niže plaće".

Zaključio je kako je reguliranje rada nedjeljom izazovan posao, ali da socijalna pravda mora biti dugoročna politika svake vlade te da će zakonsko rješenje koje će na koncu uputiti u Sabor uzeti u obzir specifičnosti gospodarstva, ali će u fokusu imati radnika, čovjeka i obitelj.

Što se još može očekivati u javnoj raspravi o trgovini dao je naslutiti predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever, koji je poručio da je predviđenih 16 radnih nedjelja previše, a tako se to čini i fra Boži Vuleti, osnivaču Hrvatskog saveza za nedjelju.

On je apelirao da netko napiše amandman u kojem bi se reducirao broj dozvoljenih radnih nedjelja u trgovini. Ivica Katavić, vlasnik trgovačkog lanca KTC čije su prodavaonice od početka prošle godine zatvorene nedjeljom i blagdanima, iznio je pak podatak da su unatoč tome i pandemiji ostvarili rast prometa od četiri posto.

Smatra da Hrvatskoj ne treba ni 16 radnih nedjelja u trgovini, pa ni u turističkim centrima ("dosta je više onih turista koji na plaži mažu paštetu na kruh i jedu lubenice, pa ljudi idite u restoran"), a smatra da nedjeljom ne bi trebale raditi niti obiteljske trgovine.

"Nisu mise razlog"

S Hrvatskog katoličkog sveučilišta su podsjetili da je slobodna nedjelja kao "kultura u nestajanju" bila jedan od njihovih prvih projekata iz 2012. Proveli su istraživanje koje su opisali prilično traumatičnim za same istraživače jer je u intervjuima dolazilo do "prilično velikih emocionalnih proboja ispitivanih zaposlenica u trgovinama kada su sebi osvijestile kako rade, što rade i koliko rade".

Željko Tanjić, rektor HKS-a, je poručio kako nije točno da Crkva zalaganjem za neradnu nedjelju želi ljude natjerati na mise, nego to vidi kao civilizacijski doseg i dan važan za cijelo društvo, kako bi ono imalo zajednički ritam rada i odmora. Koncept individualizma i društva baziranog na želji povezao je čak s klimatskim promjenama jer je ponašanje, koje podrazumijeva da sve mora biti dostupno 24 sata i 365 dana u godini, iscrpilo resurse planeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. svibanj 2022 12:27