Niti na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća nije objavljeno kako je konkretno zamišljena buduća zdravstvena reforma iako je ministar Vili Beroš nadugačko pričao o stanju u zdravstvu, utjecaju pandemije na njega i načelima reforme na kojoj radi.
Kada će početi zdravstvena reforma? "Jedan od poteza već ovaj ili idući tjedan, odluka o objedinjenoj javnoj nabavi", rekao je Beroš nakon GSV-a, a smatra ga značajnim korakom za stabilizaciju financijskog sustava.
Tumačeći da je zdravstvena reforma dinamički proces, on je rekao da ovu "krizu treba iskoristiti za početak reformi i ne bih se složio s mišljenjem nekih da kriza nije prilika". "Od 1981. godine kada je zadnjih put suštinski mijenjan zakon, 40 godina smo izgubili. Ova vlada i ja odlučni smo pokrenuti reformu", poručio je Beroš.
Sindikati su pritom iznijeli skepsu oko tajminga, dok su iz redova poslodavaca za to da se u reformu ide upravo sada. Predsjednik HUP-a Mihael Furjan je tako snažno podupro reformu jer taj sustav treba biti dugoročno održiv, kvalitetniji i efikasniji.
Ono oko čega su se uglavnom svi složili, kako nam je rekao Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, jest da je potrebna "oštrija crta između javnog i privatnog" kad se radi o liječnicima i šefovima klinika koji rade u oba sustava. S druge strane, kako je iznio Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata te ujedno predsjednik GSV-a, smatraju da je nužno angažirati i privatni sektor kako bi se smanjile liste čekanja, ali i da je "nužno da HZZO omogući i onima koji nemaju novca za privatno liječenje".
Beroš nije u ponedjeljak dao socijalnim partnerima neki dokument s prijedlozima reforme, a nije htio niti komentirati dijelove koji su procurili u javnost i koje je objavio Jutarnji list, pa niti da li se zaista predlaže ukidanje mjere za mlade koja je uvedena 2015. godine, a prema kojoj su oni prvih pet godina oslobođeni plaćanja zdravstvenog doprinosa i to do 30. godine starosti. Kako nam je rekao Mladen Novosel iz SSSH, on je sve nazvao "medijskim naklapanjima" te da se na reformi još radi u okviru radne skupine.
Oko covid potvrda je pak Beroš poručio da je većina na GSV-u bila za njihovo šire obvezno uvođenje.
Na pitanja zašto se ne uvode u sve sektore, nego parcijalno, odgovara da su procijenili da su zdravstvo i socijala prioritet. "Teško bi bilo organizirati za sve sada testiranje, moramo biti realni, a i prilagoditi se trenutku pandemije", objašnjavao je.
Također, najavio je da će, ako se epidemiološka situacija pogorša, proširiti upotrebu covid potvrda, a sada žele svima dati "vremena da se organiziraju, da promisle o svojoj odgovornosti, cijepe se". "Zbog odgovornosti prvo smo krenuli s uvođenjem potvrda u državnim i javnim institucijama", naglasio je, a do 15. studenoga će se znati "hoće li se proširiti upotreba covid potvrda".
Ministar rada Josip Aladrović je parcijalnu primjenu objasnio među ostalim i time da je država kao poslodavac htjela poslati poruku.
Inače je Vilim Ribić, kao predsjednik GSV-a, istaknuo da je sindikalnu stranu zanimalo tko ne može dobiti otkaz u slučaju da nema covid potvrdu. - To je onaj koji ima medicinske razloge, a u svim graničnim situacijama odlučivat će ravnatelj ili čelnik, poručio je.