U novom krugu pregovora o većim plaćama zaposlenika javnih i državnih službi Vlada je u ponedjeljak sindikalnoj strani ponudila rast osnovice od tri posto, uz obećani dodatni rast u idućoj godini i to kroz uredbu o novim koeficijentima, čime bi plaće u prosjeku rasle za 14 posto.
Sindikalnoj strani takva ponuda nije prihvatljiva, s obzirom na to da im je cilj bio izboriti veće plaće upravo kroz rast osnovice. Iz tog su razloga na prvom pregovaračkom sastanku od Vlade tražili rast osnovice od 15 posto, uz povećanje niza materijalnih prava. Vlada je zasad ponudila regres od 300 eura, povećanje božićnice na isti iznos, a prvi puta je ‘pala‘ ponuda za novougovoreno pravo – uskrsnicu. Vlada nudi 70 eura uskrsnice, no o tome će se, objasnili su sindikalni čelnici, još pregovarati.
- Zahtjevi sindikata s prvog sastanka bili su jasni, tražili smo povećanje osnovice od 15 posto, kao i povećanje niza materijalnih prava, pri čemu smo se nadali da će iznos uskrsnice biti na razini božićnice. Zato smo bili neugodno iznenađeni ponudom uskrsnice od 70-ak eura. Dobili smo negativan odgovor Vlade na zahtjev o povećanju dara za djecu sa 100 na 150 eura, kao i na to da se poveća osnovica za izračun jubilarne nagrade za 10-ak eura. I jedno i drugo je Vladi neprihvatljivo, izjavio je nakon pregovora predstavnik sindikata Željko Stipić, uz naglasak kako sindikatima rast osnovice za izračun plaća od tri posto nije prihvatljiv.
– Primarni interes sindikata jest rast osnovice jer ona je nepromjenjiva bez dobre volje dviju strana, što se ne može reći za koeficijente koji se donose uredbom, a ti koeficijenti – kako došli, tako prošli. Postoji mogućnost da ova ili neka druga vlada u slučaju krize ili promijenjenih okolnosti upravo kroz koeficijente degradira cijenu našeg rada, objasnio je Stipić, uz opasku kako je situacija sada na klackalici između koeficijenata i osnovice, uz želju sindikata da udio osnovice bude veći u odnosu na udio koeficijenata.
– Tražimo veće povećanje osnovice i spremni smo za daljnji razgovor, zaključio je Stipić.
Predstavnici 11 sindikata javnih i državnih službi trebali bi od Vlade uskoro dobiti nacrt novih koeficijenata, pri čemu bi plaće po novim koeficijentima trebale biti vidljive u ožujku, budući da bi novi Zakon o plaćama stupio na snagu 1. siječnja 2024., a nakon njega i uredbe.
Po riječima Nade Lovrić, predsjednice Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, ulazi se na sklizak teren u kojemu Vlada pokušava prezentirati da je svaki napredak u plaćama njihova zasluga, a ne sindikalna.
– Oni prezentiraju rast osnovice od tri posto plus rast kroz uredbe o koeficijentima od prosječnih 14 posto, no to ne znači da će toliko svima rasti plaće. Vlada očekuje povjerenje od sindikata, no uzimaju nam alate koji su nam osnovni, a to su pregovori. Zaposlenici u državnim službama mogu očekivati veći rast koeficijenata od zaposlenika u javnim službama. Naime, kako nam je prezentirano, naš zahtjev od 15 posto rasta osnovice iznosio bi 900 milijuna eura. Sada se planira oko 350 milijuna eura za rast plaća u državnim službama, a 500 milijuna eura za rast plaća zaposlenika u javnim službama, unatoč tomu što je u javnim službama oko 180 tisuća zaposlenika, a u državnima nešto više od 60 tisuća, napominje Nada Lovrić, uz poruku kako sindikati u obrazovanju neće pristati na bilo kakav oblik daljnjeg zaostajanja plaća u obrazovnom sektoru.
Iz Vlade su potvrdili kako kroz nove koeficijente neće svima rasti plaće za 14 posto, s obzirom na to da je u planu ujednačiti plaće za isti rad, odnosno, kako su rekli, riješiti problem akumulirane nepravde u razlikama plaća.
Novi pregovarački sastanak predstavnika Vlade i sindikata najavljen je za 20. listopada.
