Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama uskoro ide na Vladino drugo čitanje, potom i izglasavanje u Saboru. Akademski sindikat, Carinski sindikat Hrvatske i Školski sindikat Preporod protive se pojedinim odredbama Zakona zbog čega su u utorak pokrenuli potpisivanje peticije.
Kako navode predstavnici sindikata Viktor Gotovac, Rino Štorić i Željko Stipić, ne slažu se sa zakonskim prijedlogom o ocjenjivanju radnika isključivo od strane ravnatelja, rigoroznim ograničavanjem broja ocijenjenih najboljim ocjenama, kao niti idejom otkazivanja ugovora o radu radnicima s ocjenom „ne zadovoljava“ u jednoj godini.
- Zakonom o plaćama predviđa se da će službenike i namještenike ocjenjivati ravnatelji ustanova. To nije dobro rješenje. Službenike trebaju ocjenjivati korisnici usluga, a ponajprije suradnici i kolege, uzimajući u obzir sva napredovanja za koje radnici moraju ispunjavati uvjete, ističu sindikalni predstavnici.
Zakon o plaćama predviđa ograničenje broja ocijenjenih najboljom ocjenom na najviše pet posto službenika, a drugom najvišom ocjenom na najviše 15 posto. Po mišljenju sindikalaca, administrativno ograničavanje, odnosno postavljanje kvota, nije pravi put za motiviranje i promoviranje kvalitetnog rada službenika.
Nužno je, tumače, promovirati veći broj dobro ocijenjenih službenika, a ne udovoljavati rigidnim ograničenjima i stvaranju podjela.
– Zamislite kako će se to ocjenjivanje provoditi u školskim kolektivima, gdje radi nastavno i nenastavno osoblje. Kako ćete ih izdvojiti? U školi od 60 zaposlenika samo tri mogu dobiti najvišu ocjenu. Moguće je da takvim rješenjem ne budu nagrađeni nastavnici u statusu izvrsnih, a da ne govorimo o tome da pravo na nagradu imaju i tajnici škola i računovođe. Ovakvim rješenjem će najbolje ocjene dobivati primarno učitelji, rekao je na konferenciji za novinare, organiziranoj u utorak ispred Vlade, predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić, dodajući kako najvažnijim zakonom koji se odnosi na 45 tisuća službenika nisu prepoznate specifičnosti rada u bolnici u odnosu na, primjerice, rad u školama.
Kako je istaknuto, rješenje prema kojemu će ocjena „ne zadovoljava“ voditi prema kazni otkaza, u uvjetima duboko politizirane uprave i loših upravljačkih rješenja bit će najlakši način za nagrađivanje poslušnika, a ne stručnjaka; odanih, a ne odgovornih. Predstavnici triju sindikata u zakonu vide i pokušaj slabljenja važnosti sindikata, odnosno ograničavanje prava o kojima se kolektivno pregovara.
Zakon o plaćama određuje da se o dodatke na plaće koji su uređeni Zakonom ne može kolektivno pregovarati. O čemu će, onda, sindikati pregovarati? Samo o osnovici? Čemu onda Temeljni i granski kolektivni ugovori? Koja će ubuduće biti uloga sindikata? – pitaju se.
Jedna od primjedbi jest i što se Zakonom o plaćama ne utvrđuju iznosi koeficijenata složenosti poslova radnog mjesta.
- Donosi se Zakon, a ne znamo koliko će nam iznositi plaće. Želimo se moći usporediti po raznim radnim mjestima, želimo moći izraziti naše mišljenje i prosvjedovati prije nego bude kasno, poručeno je.
Potpisivanje peticije završava dan uoči glasanja o Zakonu o plaćama, odnosno za oko tri tjedna. Peticija nije namijenjena samo članovima sindikata.
Inače, Sindikatu Preporod, kako su ovih dana poručili, nije uspjela inicijativa oko zajedničkih istupa svih sindikata koji djeluju u javnim i državnim službama. Po Stipićevu tumačenju, jedni sindikati žele vidjeti prijedloge uredbi o koeficijentima prije iskazivanja nezadovoljstva Zakonom o plaćama, dok drugi sindikati smatraju da bi osporavanje predloženih zakonskih rješenja moglo ugroziti najavljeno povećanje plaće koje stiže s novim koeficijentima.