U Sindikatu znanosti i visokog obrazovanja, čiji su predstavnici najavili mogućnost velikih sindikalnih prosvjeda ako Vlada ne učini pomake s novim koeficijentima za izračun plaća od 1. ožujka, u srijedu su nakon sastanka s ministrom Radovanom Fuchsom izjavili kako je to ministarstvo napravilo pozitivan iskorak. Koeficijenti za određena radna mjesta pomaknut će se na više u odnosu na nacrt uredbe, dogovoreno je na sastanku, pa u tom sindikatu poručuju kako stvari idu u dobrom smjeru, odnosno u pravcu sindikalnih zahtjeva.
Međutim, kako zahtjevi koje je Sindikat znanosti uputio Vladi 8. veljače nisu u potpunosti udovoljeni, glavni sindikalni tajnik Matija Kroflin je poručio kako za neka radna mjesta još treba napraviti ozbiljne iskorake.
Zbog toga će se, potvrdio nam je Kroflin, predstavnici Sindikata znanosti i Školskog sindikata Preporod u četvrtak okupiti pred zgradom NSK uoči Vladine sjednice, na kojoj sindikati očekuju mogućnost donošenja novih uredbi o koeficijentima za državnu i javne službe.
Kritične točke
U razgovoru za Jutarnji, Matija Kroflin objašnjava za koja su radna mjesta napravljeni pomaci, odnosno, s druge strane, čiji su koeficijenti i dalje sporni.
- Iako se Vlada primaknula zahtjevima Sindikata kada je riječ o nekim radnim mjestima, a na drugima se približila našim zahtjevima, ostale su neuralgične točke, konkretno, na pozicijama predavača i stručnih suradnika i, ono što je za nas ključno, a gdje se MZO nije približilo našim zahtjevima, to su omjeri odnosno karijerne perspektive u sustavu, kaže Kroflin.
Naime, bez obzira na to što novi koeficijenti jamče rast plaća, karijerne se perspektive smanjuju: sindikat je tražio da omjer između početne plaće (asistenta bez staža) i plaće redovitog profesora u trajnome zvanju s 36 godina staža bude 1:2,8 (kako je bilo i dosad), Vlada je u nacrtu uredbe predložila smanjenje omjera na 1:2,51.
– Danas smo čuli da bi taj omjer mogao beznačajno rasti na 2,54, odnosno za 0,03, što znači da Vlada po tom pitanju nije napravila pomak i time ne možemo biti zadovoljni. Za nas je to jedna od ključnih stvari u ovome procesu, kaže glavni sindikalni tajnik.
S druge strane, zadovoljavajući im je pomak dijela koeficijenata, konkretno od višeg asistenta do izvanrednog profesora.
- Razlika između onoga što raži Sindikat i onoga što nam je danas pokazano se smanjila, odnosno približili su se onome što smo tražili. Osim spomenutih raspona, problem nam je što smatramo da su predavači i stručni suradnici trebali biti bolje pozicionirani, jednako kao i lektori koji su u postojećoj situaciji degradirani u odnosu na kolege na znanstveno-nastavnim radnim mjestima. Nije nam jasno zašto Vlada ide u tom smjeru jer je to financijski minoran trošak, objašnjava Kroflin.
Bez zakidanja
Ono oko čega u srijedu nije bilo razgovora su nenastavna radna mjesta, kao i pozicije znanstvenog osoblja. Rečeno nam je da se na tome još radi te da i tu planiraju korekcije. Kako će to izgledati, tek trebamo vidjeti. Ključno je da smo napokon vidjeli pomake Ministarstva upravo prema onome što smo tražili. Pritom ne znamo je li došlo do korekcija i u drugim sustavima javnih službi s kojima smo se uspoređivali, kaže i dodaje kako neće dopustiti da radna mjesta zaposlenika u znanosti i visokom obrazovanju tonu u odnosu na druge javne službe.
U Sindikatu poručuju kako nastavljaju s najavljenim sindikalnim akcijama.
– Mi u konačnici možemo biti zadovoljni samo ako Vlada uvaži što smo tražili u svom očitovanju. Na tome ćemo i dalje insistirati. Unatoč pomaku, i dalje postoje problemi koje valja korigirati dok god uredba ne bude donesena, poručuje glavni tajnik Sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Kroflin dodaje kako je na sastanku otvorena i druga važna tema, a to su granski kolektivni ugovori. Prijedlog Sindikata znanosti stoji već dva i pol mjeseca u ladici Ministarstva i na tom se planu, kaže, ništa ne događa.
– Za nas je kolektivni ugovor izrazito bitan, a s obzirom na to da smo imali situaciju da smo postojeći ugovor čekali pet godina i o njemu pregovarali s različitim ministrima, sada si ne možemo dopustiti da ostanemo dugo bez njega. Vjerujem da to nije samo naš problem, cjelokupna je obrazovna vertikala u ovome trenutku bez kolektivnih ugovora. To je sada u drugome planu, no vrlo skoro to će postati prvi plan, objašnjava Matija Kroflin, prenoseći kako je Fuchs najavio kako će se angažirati na tom planu.
Ministar Radovan Fuchs nakon sastanka sa sindikalcima je poručio – mislim da će prvom plaćom po novim koeficijentima zaposlenici u sustavu znanosti i obrazovanja biti zadovoljni.
‘Bit će zadovoljni‘
– Bio je jako dobar sastanak, nastojat ćemo da uredba što više zadovolji najveći broj zaposlenika. Mislim da smo se dobro nosili s prijedlozima i vjerujem da će i članovi sindikata i zaposlenici u sustavu znanosti i obrazovanja biti zadovoljni povećanjem primanja koje je najveće ikada dosad, poručio je Fuchs.
Nezadovoljni s nacrtom uredbe su i dalje u Školskom sindikatu Preporod, koji je nakon neuspjelog sastanka s ministrom Fuchsom, danas organizirao konferenciju za novinare na temu nenastavnog osoblja u školama, s naglaskom na spremačice i domare. I u druga dva sindikata obrazovanja – Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Sindikatu hrvatskih učitelja očekuju pomake u koeficijentima za više radnih mjesta. Njihov je ključni zahtjev prelazak učitelja/nastavnika i stručnih suradnika u viši, osmi platni razred. Po zadnjem nacrtu uredbe su u sedmom razredu, uz raspon koeficijenata do 2,0. U Preporodu očekuju da najmanji iznos koeficijenta bude 2,15.