Sindikalni čelnici ocijenili su u četvrtak kako smjernice za izradu novog proračuna pokazuju da je Vlada htjela najavom smanjenja proračunskog deficita ispod 3 posto prvenstveno uputiti poruku Europskoj komisiji i MMF-u, no iz smjernica se ne vidi kakve se reforme kane provoditi, niti kako će se riješiti problem plaća i materijalnih prava u državnim i javnim službama.
Ne piše nam se dobro bez osjetnog rezanja javne potrošnje i time stvaranja preduvjeta za osjetni rast zapošljavanja u realnom sektoru, ustvrdio je predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević. Trenutno je u Hrvatskoj u pravnim osobama zaposleno 100.000 ljudi manje nego što ima umirovljenika, upozorio je, od čega je svega 18 posto zaposleno u prerađivačkoj industriji.
Rashodi se povećavaju, nema reformi
Iz smjernica se vidi da se proračunski rashodi i dalje povećavaju, što znači da se neće dogoditi nikakve ozbiljne reforme, pogotovo ne hitne reforme, zato sam skeptičan prema održivosti hrvatske ekonomije. Ako se nova Vlada nastavi dodvoravati interesnim skupinama, imat će iste rezultate kao i njezini prethodnici - nastavit će rasti javni dug, a štete će biti sve veće i veće, poručio je Matijašević.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ocjenuje kako je najavljeno spuštanje proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a dobra poruka, prije svega Europskoj komisji, MMF-u i ulagačima, ali nije rečeno kako će Vlada riješiti pitanje materijalnih prava zaposlenih u državnim i javnim službama.
Radi se o povećanju osnovice za plaće državnih i javnih službenika za šest posto i vraćanju dodatka od 4, 8 i 10 posto za godine staža za državne službenike. Osim toga, budući da je prestao važiti Zakon o uskrati, državni i javni službenici trebali bi ove godine dobiti po 2500 kuna za regrese i božićnice, upozorio je Sever.
Sindikati državnih i javnih službi dovedeni pred svršen čin
No, iz smjernica se vidi da sredstva za to nisu predviđena u ovogodišnjem proračunu. Vlada je, istina, u srijedu započela razgovore sa sindikatima o reformi javne uprave i plaća državnih i javnih službenika, ali im je istodobno poručila da za isplatu tih prava nema novaca, čime ih je zapravo dovela ih pred svršen čin, kaže Sever.
Što se tiče najavljenog restrukturiranja državnih poduzeća, Sever je uvjeren da samo restrukturiranje neće popraviti stanje ako se ne provede i depolitizacija tih poduzeća i njihovih uprava. Osim toga, Vlada treba reći koja su njezina očekivanja od svakog od tih poduzeća - što konkretno očekuje od Hrvatskih šuma, a što od HEP-a ili Janafa, upozorava Sever.
Pitanje je kada će biti rebalans proračuna
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel smatra kako je predviđeni proračun preoptimističan i na prihodnoj i na rashodnoj strani. Kako bi se dobilo "i ovce i novce", odnosno zadovoljilo strane kreditore i domaće interese, predviđa se deficit ispod 3 posto BDP-a uz zadržavanje dosadašnjih prava proračunskih korisnika, no pitanje je koliko je to realno i kada će se morati raditi rebalans proračuna, kaže Novosel.
U smjernicama za novi proračun nema puno novosti u odnosu na prethodni proračun, ništa se ne govori o reformama i rezovima. U ovoj godini se stopa nezaposlenosti planira spustiti ispod 16 posto, a do kraja projiciranog razdoblja ispod 14 posto, no ne kaže se kako.
Povećanje proračunskih prihoda planira se i od poreza na dohodak, ali nije jasno kako će se to učiniti ako se ne zaposli značajan broj novih radnika, ističe Novosel.
Ekonomisti: Dobar prvi korak ili samo nastavak dosadašnje fiskalne politike?
Gospodarske i fiskalne smjernice za 2016. i iduće godine, koje je Vlada usvojila u četvrtak, dio analitičara smatra dobrim prvim korakom u smjeru fiskalne konsolidacije, dok drugi drže da se radi o nastavku dosadašnje fiskalne politike.
Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.
Rashodi bi, pak, trebali iznositi 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na lani, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.
Dodaju li se tome izvanproračunski fondovi i proračuni lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici Vlade ministar financija Zdravko Marić.
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, smatra da u ovim smjernicama nisu zabilježene drastičnije promjene.
"Ovo je nastavak dosadašnje fiskalne politike. Vidimo da se ide s potrebom da se zauzdaju rashodi, ali bez dubokih strukturnih promjena. Samim time neće biti mogućnosti značajnijeg smanjenja javne potrošnje. Isto tako, neće se povećati niti efikasnost, odnosno multiplikativni učinak javne potrošnje na gospodarska kretanja", ocjenjuje Šantić.
Iako napominje da će više informacija dati sam proračun, Šantić ističe da je malo oprezniji što se tiče prihodovne strane proračuna, odnosno projiciranog gospodarskog rasta. Smjernice se, naime, temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto, nešto brže nego lani.
"Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje", rekao je na sjednici Vlade ministar Marić, dodavši da su te projekcije realne i vrlo blizu projekcijama Europske komisije, koja u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a od 2,1 posto.
Šantić, međutim, smatra da će rast gospodarstva biti sporiji. "Na početku ove godine imamo puno nepovoljnije međunarodno okruženje nego lani, a činjenica je i da domaće gospodarstvo obično zabilježi usporavanje rasta nakon izbora, pogotovo u ovom slučaju kada se proces formiranja Vlade odužio. To će zasigurno dovesti do zastoja u realizaciji određenih investicija", smatra Šantić.
Isto tako, navodi, javna poduzeća, koja još čine značajan dio domaćeg gospodarstva, sigurno neće pokretati nove investicije dok ne dobiju nove uprave.
Nadalje, ističe Šantić, lani su gospodarski rast, a pogotovo osobna potrošnja, koja je značajna radi prihoda od PDV-a, bili pod jednokratnim utjecajima poput izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, koji će ove godine izostati.
"Tako da ove smjernice smatram pokušajem da se bude štedljiviji. Međutim, mora se mijenjati ukupna struktura i stvari se moraju dubinski promijeniti. Za ovu godinu dosta će biti važno vidjeti i kako će Vlada provesti plan privatizacije, jer dosad smo uglavnom imali dosta ambiciozne najave, no to je uvijek izostalo zbog nedostatka političke volje", zaključuje Šantić.
Iz Vlade su posljednjih tjedana isticali kako u ovoj godini od prodaje državne imovine očekuju prihode od oko 500 milijuna eura.
Novotny: Dobar prvi korak u smjeru konsolidacije
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra, pak, da su smjernice za izradu proračuna za 2016. dobar prvi korak.
"Smjernice Vlade predstavljaju dobar prvi korak u pravom smjeru fiskalne konsolidacije, koja je nužna za pokretanje novog ciklusa ekonomskog rasta. Očekivani rast BDP-a u 2016. od oko 2 posto može pomoći Vladi u održavanju proračunskog manjka ispod 3 posto BDP-a", smatra Novotny.
Ističe kako i dalje ostaje rizik iznimno visoke razine javnog duga, koji se kreće oko 85 posto BDP-a. Upozorava da je empirijski poznato da dug javnog sektora u malim zemljama izrazito negativno utječe na ekonomski rast kada prelazi 60 posto BDP-a.
"U tom smislu bi Vlada trebala izraditi i sveobuhvatan i kredibilan plan smanjivanja deficita te težiti prema 'nultom deficitu' i stvaranju suficita do 2020. kojim bi se, uz privatizaciju državne imovine, u srednjem roku smanjio javni dug ispod 70 posto BDP-a", kaže Novotny.
Također, ističe da za otvaranje novog ciklusa dinamičnog rasta Vlada mora, osim stabilizacije javnih financija, pokrenuti strukturne reforme, odnosno promjene u samoj strukturi javnih rashoda te pokrenuti proces regulatornih reformi koje bi u kratkom roku povećale atraktivnost poslovanja u Hrvatskoj.
"Regulatorni okvir poslovanja, kao i cijeli ekonomski sustav u Hrvatskoj su iznimno rigidni, posebno za mala i srednja poduzeća, te tek radikalno otklanjanje regulatornih barijera može pokrenuti novi val privatnih investicija bez kojih je dugoročno održiv rast nezamisliv", zaključuje Novotny.
Grčić: ne nazire se plan ozbiljnih reformi
SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić ocijenio je u četvrtak kako se iz Vladinih smjernica za izradu proračuna ne nazire plan ozbiljnih reformi kakve su bile najavljivane.
"Ono što me veseli kao bivšeg potpredsjednika Vlade je to da smo po podacima iz Smjernica mi u prethodnoj godini uspjeli deficit središnje države spustiti ispod 10 milijardi kuna. Ispada da je taj deficit bio 9 milijardi kuna, što je ispod 3 posto BDP-a i to je veliki uspjeh za nas bio, naravno i za Hrvatsku. Sada u ovom proračunu rastu prihodi, rastu i rashodi. Na temelju rasta rashoda možemo zaključiti da tu nema plana ozbiljnijih reformi koje bi te rashode doveli pod kontrolu", rekao je Grčić novinarima u saboru.
Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila Smjernice za izradu državnog proračuna za ovu godinu, prema kojima su prihodi državnog proračuna za 2016. planirani na razini od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015., a rashodi od 120,4 milijarde kuna ili 2,4 milijarde kuna više, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.
Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a. Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto.
Grčić ističe da je planirani rast proračunskih prihoda realan zbog očekivanog rasta gospodarstva većeg od 2 posto, ali napominje da "nema uvjerljivih mjera koje govore da će porasti rashoda biti anulirani i da će se na taj način dovesti proces fiskalne konsolidacije bliže kraju, odnosno da će se deficit spustiti ispod tri posto", kazao je Grčić.
Dodao je i kako u smjernicama ima nekonzistentnosti koje govore o kratkom vremenu u kojemu su izrađene. "Ostavljam kolegama u Vladi, prije svega ministru financija da do samog donošenja proračuna to ispeglaju, kako bi se reklo", rekao je Grčić.