- Možemo reći da smo uspjeli. Točan broj potpisa ne znamo, liste će se sigurno zbrajati i tijekom idućeg tjedna možda i dulje, ali vjerujte, dobri smo. Kako znamo s kime imamo posla, podebljavamo brojke. Čujete li ovo, ljudi nam kod Harmice plješću, rekao je Jutarnjem nešto iza 14 sati u subotu, posljednjeg dana prikupljanja potpisa za referendum, jedan od glavnih inicijatora akcije “67 je previše”, Krešimir Sever.
- Nema trijumfa i nismo euforični jer znamo koga imamo s druge strane. Nakon ovoga čekaju nas drugi problemi. Nama je cilj da se stvari u ovoj zemlji promijene, da se promijeni mirovinski zakon i snizi radna dob ispod 67 - dodao je.
Nitko od sindikalnih čelnika danas nije baratao ni približnom brojkom prikupljenih potpisa. Posljednji objavljeni podatak od sredine tjedna bio je 306.744 potpisa od potrebnih 373.568. Točno u ponoć, kada prođe rok za prikupljanje potpisa, objavit će prvu brojku.
Greške i brisanje
“Je l’ imamo dovoljno”, pitao je mladić sindikalce na štandu ispod sata, na što su ovi uzvratili: “Vjerujemo da smo uspjeli, ali podebljavamo”. Štandu su potom prišle dvije časne sestre i svećenik.
- Eto, ljudi su prepoznali. Mi smo znali da smo spremni za to, ali nećemo varati već izvarane ljude. Moramo podebljati potpise zbog križanja i brisanja koje nas sigurno čeka u provjeri potpisa. Sigurno će se potkrasti i pogreške, netko preskoči redni broj i normalno da tu nećemo varati - raspoloženo je govorio Sever, čiji je partner u sindikalnoj akciji Vilim Ribić bio oprezan u karakterizaciji uspjeha.
- Došlo je do eksplozije, na sve strane ljudi potpisuju, pale četiri žmigavca na cesti da bi došli do štanda. Ljudi na Cvjetnom pred štandom stoje u redu, aktivisti nemaju ni minute vremena. Mi smo optimistični, ali o brojkama još ništa ne mogu reći sa sigurnošću. Ne, ne mogu potvrditi da je sada sve izvjesno, ali intuicija mi kaže da smo uspjeli - rekao nam je oko podneva Ribić i dodao da je najbolje stanje s potpisima u Zagrebu, Rijeci i Osijeku.
Sindikalci dvije stvari smatraju ključnima za uspjeh referendumske akcije. Prva je njihova poruka s početka tjedna, kada su priznali da ih je malo uplašio slabiji odaziv, nakon čega su im ljudi počeli davati podršku. Druga je nestabilno vrijeme, koje im nikako nije išlo naruku. Stvari su se popravile tijekom petka i subote, kada im je u prilog, osim sunčanog vremena, išla probuđena aktivnost građana. Obitelji s djecom nudile su im se, kažu sindikalci, za volontiranje. Sljedećih dana zbrajat će potpise, a potom ih dostaviti Ministarstvu uprave na provjeru.
Što onda, kakve probleme očekuju?
- S jedne strane, dobivamo informacije da će se Plenković postaviti kao demokrat. Ako je demokrat, onda će nastaviti igru bez Ustavnog suda, koji je njegov oslonac. Nadamo se da će ipak pustiti referendum - kaže Ribić.
Problem donacija
Sindikalci očekuju da će kutije s potpisima nositi u Ministarstvo krajem svibnja ili početkom lipnja, a bude li sreće, odnosno ne bude li pretjeranog rastezanja s prebrojavanjem kakvo se dogodilo s akcijom Željke Markić, referendum bi mogao biti organiziran u rujnu. Ali, tu je drugi ozbiljan problem, dodaje Sever, onaj s financiranjem.
- Vlast na sve načine čini da referenduma općenito ne bude. Zakonski je određeno da donacija ne smije biti veća od 200.000 kuna, što uključuje i predreferendumske akcije i referendum. Morat ćemo zato upumpati nove sindikalne izvore sredstava za referendum - napominje Sever.
Iako kažu da nisu euforični, reakcije sindikalaca su bile u najmanju ruku razdragane. Dojmovi oko poteza Vlade s, kako ga zovu, antireferendumskim spotom sada su iz gnjeva prerasle u pozitivu.
- Ispada da su nam pomogli jer su ih ljudi prozreli. Ova akcija zato nije naša akcija, ovo je Vladina akcija na koju smo morali ovako odgovoriti - rezoniraju sindikalci.
Optužbe vladajućih da su protiv reformi smatraju smiješnima.
- Kakve veze sindikati imaju s izostankom reformi? Tko sprečava Kuščevića da provede reformu javne uprave, da razdvoji državna od javnih poduzeća, da depolitizira javnu upravu prepunu politički podobnih? Sindikati sigurno ne - poručuje Ribić.
- Ja sam kao sindikalac, građanin i intelektualac najzainteresiraniji sam za mirovinsku reformu. Ali ovo što oni nude nije reforma, to je racionalizacija s neizvjesnim ishodom za daleku budućnost - zaključuje. Severova je, pak, poruka kako bi se vlast morala zabrinuti jer su ljudi izgubili povjerenje ne samo u Vladu, nego sami u sebe.
- Prilaze nam i ljudi koji kažu da neće potpisati za referendum jer ne vjeruju da će od toga biti uspjeha. Jer se u Hrvatskoj ionako stvari događaju onako kako vlast odluči, a ne narod, koji će ionako biti izmanipuliran. Narod je, dakle, ubijen u pojam, a ova akcija, siguran sam, počela im je buditi vjeru. Iz svega toga vlast bi trebala izvući pouku - zaključuje Sever.