Predstavnici sindikata javnih službi na prvom sastanku pregovaračkih odbora o izmjenama i dopunama Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama iznijeli su Vladi konkretne zahtjeve.
Osim što traže 15-postotni rast osnovice plaće, sindikati od Vlade očekuju povećanje niza materijalnih prava: nakon što je sporazumom definiran iznos regresa od 300 eura, očekuju da će i božićnica rasti s 232 na 300 eura. Isti iznos očekuju i za novougovoreno pravo tzv. uskrsnicu, a povećali su i zahtjev za iznosom jubilarne nagrade na 250 eura i dara za djecu sa 100 na 150 eura.
Stav sindikata javnih službi je jednoglasan: od zahtjeva ne odustaju, a ako Vlada ne ispuni njihova očekivanja, spremni su, kažu, na ozbiljne sindikalne akcije.
Primopredaja vlasti
Kako doznajemo iz sindikalnih krugova, i 15-postotno povećanje osnovice njima se u ovom trenutku čini malo jer ne mogu računati na nove pregovore u sljedećih godinu dana. Situaciju pojašnjava Jadranka Dimić, predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske:
- Vladi se 15 posto čini pretjerano, no mi moramo razmišljati o zaposlenicima i u sljedećoj godini. Inflacija neće stati 1. siječnja, a mi ne možemo računati na pregovore do kraja iduće godine jer danom kad premijer raspiše izbore stupa na snagu Zakon o postupku o primopredaje vlasti, koji onemogućava sklapanja ugovora veće vrijednosti. Nakon toga slijede izbori, formiranje vlasti, onda sto dana vlasti, a za to vrijeme će ljudima inflacija pojesti plaće. Bez obzira na to što nam prezentiraju rast plaća, mi godinu dana sigurno nećemo moći pregovarati - kaže. Paralelno, sindikati se neće zadovoljiti odugovlačenjem ovih pregovora, a nisu spremni niti na popuštanje.
Dimić i potvrđuje da sindikati neće dugo čekati, spremni su na ozbiljne sindikalne akcije, što je stav svih sindikata javnih službi.
- Čekat ćemo odgovor Vlade, a ako neće zadovoljiti očekivano, krećemo u postupak mirenja. Nakon toga ćemo se govoriti o datumu sindikalnih akcija - poručuje Jadranka Dimić.
Po riječima sindikalaca, sustavi javnih službi se raspadaju i treba pametno složiti politiku plaća. Vladin je, pak, plan okupiti radnu skupinu ekonomskih stručnjaka kako bi se vidio fiskalni učinak sindikalnih zahtjeva. Taj manevar u sindikatima smatraju očitim pokušajem odugovlačenja pregovora.
Minimalna plaća
Prema riječima koordinatorice pregovora sindikata javnih službi Sanje Šprem (Sindikat hrvatskih učitelja), cilj je osigurati i rast osnovice u sljedećoj godini.
- Tražimo povećanje od 15 posto budući da je rast plaća u privredi 14 posto te se očekuje rast minimalne plaće u Hrvatskoj od 15 posto. Zbog toga naš zahtjev ima uporište u tome - izjavila je Šprem.
Predstavnici Vlade na sastanku su pokazali kretanje (rast) plaća od 2016. do danas. Sindikati ne spore da su plaće već rasle, no po riječima predsjednice Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Nade Lovrić, ni toliko povećane ne uspijevaju zadržati radnike u javnom sektoru i održati funkciju države kao servisa građanima. Sve je teže naći radnike i u znanosti i u zdravstvu, socijali, napominje Lovrić.
Stoga sindikalna strana zahtijeva 15-postotno povećanje osnovice za ostatak 2023. i cijelu 2024.
Suficit proračuna
- U vremenu nikad boljeg punjenja proračuna sindikalna strana smatra da je došlo vrijeme za hrabriji i značajniji iskorak u rastu plaća kako bi se barem krenulo prema usklađivanju s plaćama u EU s ciljem zadržavanja dijela radnika u Hrvatskoj i pokušavajući privući dio onih koji su otišli. Vladina strana se obvezala izračunati fiskalne učinke sindikalnog zahtjeva te iznijeti protuprijedlog - rekla je Nada Lovrić.
Kako je pojasnila Sanja Šprem, inflacija im nije bila jedini orijentir, već i cijena rada drugih. Isto tako, dodala je, činjenica je da je Zakon o plaćama u javnim i državnim službama treba stupiti na snagu u siječnju sljedeće godine, no iz zakona neće proisteći rast plaća, nego iz podzakonskih akata, odnosno uredbi.
- Sve će ovisiti o tome kada će sljedeće godine uredbe stupiti na snagu. Moramo biti svjesni činjenice da inflacija raste sustavno, tako očekujemo rast i u idućoj godini, a naši zaposlenici u javnom sektoru moraju živjeti od plaće i do donošenja Zakona o plaćama, a još bitnije uredbi o koeficijentima - kaže Šprem.
Treća točka pregovora je usklađivanje Temeljnog kolektivnog ugovora sa Zakonom o radu koji je stupio na snagu u siječnju ove godine. - Moramo uskladiti TKU s izmjenama Zakona, ali pritom treba voditi računa o tome da će se, neovisno o usklađivanju, poboljšati neka materijalna prava, poput rada nedjeljom. Sada je TKU-om rad nedjeljom definiran iznosom od 35%, a Zakonom o radu 50%. Naravno, tu vidimo prostor da se kolektivnim pregovorima utvrdi i viši iznos - rekla je koordinatorica pregovora.