Vodostaj gornjega toka rijeke Vrljike nastavlja rasti i u tome dijelu nisu ugroženi biljni svijet i riblji fond te se odustalo od usmjeravanja vode iz akumulacije Ričice u rijeku Vrljiku kako ne bi bila ugrožena endemska pastrva iz rijeke Vrljike, izjavio je za Hinu gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić.
Stanje je nešto nepovoljnije u donjem dijelu riječnog toka u dužini od nekoliko kilometra jer voda sporo dotječe iz izvorišta.
"Danas su u inspekciji rijeke Vrljike bili predstavnici Hrvatskih voda i stručnjaci za zaštitu okoliša koji su obišli cijelu dužinu riječnoga korita i ustanovljeno je da vodostaj u njezinu gornjem dijelu raste, što je dobro za riblji fond i biljni svijet, dok u donji dio rijeke voda sporo dotječe iz izvorišta i stanje je nešto nepovoljnije", rekao je Budalić.
Dodao je kako je u ponedjeljak tijekom inspekcije razmatrana i mogućnost da se voda iz akumulacije Ričice usmjeri u rijeku Vrljiku kako bi se ubrzao rast vodostaja i u njezinu donjem dijelu, ali se od toga odustalo.
Invazivni životinjski svijet iz Ričice mogao bi biti opasan za endemsku pastrvu iz Vrljike
"Odustalo se od takve zamisli jer je zaključeno da bi invazivni životinjski svijet iz akumulacije Ričice, ako bi se voda iz te akumulacije usmjerila u rijeku Vrljiku, također došao u riječno korito i mogao bi biti opasan za autohtonu riblju vrstu, endemsku pastrvu koja živi u Vrljici", objasnio je Budalić.
Direktor Vodovoda Imotske krajine Luka Ćorić rekao je da nije ugrožena vodoopskrba u Imotskom i okolici jer glavno izvorište Vrljike Opačac izbacuje dovoljnu količinu vode za tu namjenu. Ćorić je za Hinu izjavio kako su ekolozi utvrdili da je voda iz izvorišta Opačca pitka.
Stručnjaci za vodotokove smataju kako bi razlog sporijega dotoka vode u donji tok rijeke Vrljike mogle biti pukotine na riječnome dnu nakon nedavnoga potresa u kojima se prilikom kretanja voda gubi, što bi moglo potrajati sve dok se one ne ispune vodom.
Vodostaj rijeke Vrljike naglo je opao, na nekim mjestima i do jednoga metra, nakon što je u petak navečer imotsko područje pogodio potres s epicentrom u Bosni i Hercegovini (BiH) između Čitluka i Posušja. U Hrvatskoj se potres osjetio na širemu području od Sinja do Makarske. Magnituda mu je iznosila je 3,7 stupnjeva prema Richteru.
Na imotskome području i prije je bilo sličnih pojava nakon potresa. Tako se u svibnju 2004. rijeka Vrljika nakon potresa na nekoliko sati povukla u utrobu zemlje, ali se brzo vratila.