Od svih blagodati za potrošače koje su najavljivali birokrati EU, najviše je pažnje izazvala direktiva kojom se prodaja robe dvojne kvalitete smatra zavaravajućom praksom zbog koje trgovci mogu biti kažnjeni.
Sjećate se - time se pokušalo stati na kraj prodaji lošijeg praška za rublje Ariel na istočnim tržištima, natjerati proizvođače da Nutella u svakoj zemlji ima iste sastojke, a Coca-Cola svugdje isti okus.
Ta je direktiva u Parlamentu EU izglasana 2019., a u domaći Zakon o zaštiti potrošača unesena je početkom 2022. godine, što je trebalo garantirati da će lošije verzije internacionalnih brendova nestati s domaćih polica, a potrošači napokon za svoj novac dobivati barem jednaku kvalitetu.
Žalosno je stoga što su godinu dana od izmjena kojima je zakon počeo prepoznavati proizvode dvojne kvalitete na tržištu i dalje prisutni proizvodi s lošijim sastavima, a inspekcija koja je zadužena za nadzor po tom se pitanju nije maknula dalje od onih pozicija koje je imala prije izmjena zakona.
Naime, direktiva je u Zakon o zaštiti potrošača prenesena tako da se zavaravajućom praksom smatra stavljanje na tržište robe dvojne kvalitete uz tvrdnju da je identična robi stavljenoj na tržište u drugim državama članicama, iako se ta roba značajno razlikuje po sastavu ili obilježjima. Pritom je za nadzor prehrambenih proizvoda nadležna poljoprivredna, a za neprehrambene proizvode tržišna inspekcija Državnog inspektorata, koje u dvanaest mjeseci po pitanju robe dvojne kvalitete nisu zatekle niti jedno kršenje propisa.
Štoviše, kad su u pitanju neprehrambeni proizvodi, iz Inspektorata priznaju kako od stupanja na snagu novih propisa tržišna inspekcija uopće nije postupala po tom pitanju - dakle, nije odlazila u nadzor - dok poljoprivredna, tvrde, dosad nije utvrdila nikakve nesukladnosti.
To zvuči u najmanju ruku nevjerojatno, posebno s obzirom na činjenicu da je vrlo kratkim istraživanjem moguće utvrditi kako se i danas na policama trgovina nalaze neki proizvodi koje je Hrvatska agencija za hranu još 2017. godine otkrila kao primjere robe dvojne kvalitete. Među njima su, na primjer, Wudy hrenovke od pilećeg i purećeg mesa za koje je otkriveno kako, za razliku od istog proizvoda na njemačkom tržištu, nisu napravljene od 62 posto purećeg mesa i pileće masti, nego od 94 posto strojno otkoštenog pilećeg i purećeg mesa koje prema propisima EU uopće ne spada pod definiciju mesa.
Taj je proizvod, međutim, u prodaji i danas, a u Hrvatskoj se jednako tako prodaje i Coca-Cola koja, za razliku od proizvoda u Njemačkoj, u sebi ne sadrži šećer, nego glukozno-fruktozni sirup. Ovo drugo, doduše, okarakterizirano je kao primjer proizvoda s malom razlikom u odnosu na zapadnu verziju, ali ipak s razlikom.
Neki drugi proizvodi iz istraživanja u međuvremenu su usklađeni sa svojim zapadnim verzijama - recimo, Milka s lješnjacima, Hipp dječja hrana i Nutella, dok je situacija s Arielom zasad nejasna. Naime, kod njega nije bio problem u navedenim sastojcima, nego u činjenici da je onaj za istočno tržište imao lošije performanse od onoga za zapadno, no je li to u međuvremenu usklađeno domaći potrošači ne znaju jer tržišna inspekcija, ponavljamo, nije odlazila u nadzor.
Kad su u pitanju prehrambeni proizvodi, iz inspekcije su poručili da direktiva propisuje kako nadležno tijelo u utvrđivanju stanja treba uzimati u obzir mogu li potrošači lako primijetiti razliku u kvaliteti proizvoda, kao i pravo trgovca na prilagodbu proizvoda različitim geografskim tržištima zbog čimbenika kao što su dostupnost pojedinih sastojaka ili nacionalnog prava.
Jesu li to kriteriji po kojima su se provukle i Wudy hrenovke i Coca-Cola, ne zna se, ali je jasno kako se o zaštiti potrošača u Hrvatskoj više govori nego što se radi.
"Ako uistinu nije došlo do promjena, to je zabrinjavajuće. Zašto takvi proizvodi nisu uklonjeni puno je bolje pitanje za tržišnu inspekciju. Ovdje mogu uputiti na moje nedavno istraživanje stavova potrošača u RH koje je pokazalo da samo 24,8 posto građana smatra kako inspekcija dobro radi svoj posao i štiti građane od prevara, a čak 81,4 posto kako potrošači u Hrvatskoj nisu dovoljno zaštićeni", kaže Biljana Borzan, zastupnica u EU parlamentu.
Imate prijedlog za veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
