Ne izgleda tako, ali nije ugodno biti bivši političar. A upravo takva sudbina, kroz mjesec dana, preciznije 28. prosinca, očekuje dvadesetak nekadašnjih zastupnika u 7. sazivu Hrvatskog sabora, koji u studenom 2015. iz različitih razloga nisu uspjeli dobiti nove mandate.
Takvima su preostale dvije opcije nakon što su poneki od njih aktivirali 6+6 mjeseci (pola godine puna plaća, a zatim pola godine još polovica plaće): odlazak u mirovinu ili traženje novog posla. Sada kad su njihove političke karijere na izdisaju, nekadašnje političke protivnike povezuje isti problem, a to je pitanje egzistencije. Ovo je šest karakterističnih priča, do prije godinu dana, utjecajnih hrvatskih političara.
Jedan među njima je Đuro Popijač, nekadašnji HDZ-ov ministar gospodarstva i saborski zastupnik, koji se u potpunosti posvetio proizvodnji jabuka i vina. Formalno je u saborskoj mirovini, ali kako je ispričao za Jutarnji, suvlasnik je obiteljsko-poljoprivrednog gospodarstva u blizini Čazme i u budućnosti se vidi u poljoprivredi. Usto, pruža i konzultantske usluge, ali drži da nije korektno govoriti s kojim tvrtkama surađuje.
Đuro Popijač
Glavninu prihoda ostvaruje na OPG-u veličine 9 hektara, odakle jabuke prodaje distributerima, koji voće preprodaju tržnicama i trgovačkim centrima. Popijač pojašnjava da je uzgoj jabuka, načelno, vrlo ispativ, iako je ovog proljeća mraz uništio plodove i prinosi su prilično slabiji nego inače.
Nepogode
“Ako po hektaru ostvarite 20 tona, možda ćete pokriti toškove, ali kada imate 50 tona po hektaru, od toga sigurno možete dobro živjeti. Samo što morate računati s troškvima poput zapošljavanja sezonskih radnika ili vremenskim nepogodama koje ne možete predvidjeti”, veli bivši ministar, koji je prije ulaska u politiku pet godina bio direktor Hrvatske udruge poslodavaca. Povratak u politiku, dodaje, više nije na dnevnom redu.
“Ionako sam punih 30 godina radio u gospodarstvu, a zatim samo dvije godine bio ministar i jedan mandat zastupnik. Moj život je proizvodnja jer volim stvarati. U redu, imam neke godine i možda više ne mogu raditi kao nekada, ali i dalje uživam u poljoprivredi, gdje vidite što ste napravili”, kaže Đuro Popijač.
Dok je bivši ministar gospdarstva aktivirao saborsku mirovinu, 36-godišnji Igor Kolman nije imao takvu opciju i morao je odlučiti o novoj stranici u karijeri. Koliko god je neko vrijeme razmišljao o ulasku u biznis, ipak se morao naviknuti na novu i ne baš ugodnu situaciju.
Najbolje godine
“Preteška riječ bila bi šok, ali sigurno sam bio nesretan kad sam vidio da više neću biti saborski zastupnik. S druge strane, iako sam sa 30 godina ušao u Sabor, nikada nisam mislio da će politika biti posao kojim ću se baviti cijeli život. Utoliko mi je bilo lakše donijeti odluku da se prestanem baviti oprativnom politikom i prijeđem u gospodarstvo”, kaže Kolman, koji je između 2011. i 2015. bio jedan od najangažiranijih članova Hrvatske narodne stranke.
Igor Kolman
Imao je 21 godinu kad se 2001. uključio u HNS, koji se, kako objašnjava, “pod vodstvom Vesne Pusić u to vrijeme transformirao u liberalnu stranku, a liberalizam je moj politički svjetonazor”. Prvo je volontirao, onda vodio HNS-ov Odel za odnose s medijima, a prije pet godina ušao je u parlament. Na pitanje što smatra svojim političkom ostavštinom Kolman odgovara da je to borba za prava manjina, od seksualnih do svih ostalih.
Ali kada u studenom 2015. nije izabran u Sabor, početkom ove godine prelomio je i odlučio na neko vrijeme napustiti politiku. Odlučio se za gospodarstvo i krajem proljeća dogovorio angažman u jednoj od većih domaćih kompanija, međutim, onda je pala Vada Tihomira Oreškovića i u HNS-u su Kolmana delegirali kao kandidata u I. izbornoj jedinici, odmah iza Vesne Pusić. Kada je postalo jasno da su izbori izgubljeni, Kolman je definitivno dogovorio angažman u gospodarstvu, iako ne otkriva ime novog poslodvca.
“U politici sam stekao prilično iskustva i sada ću na novom poslu raditi na povezivanju s državnim i inozemnim institucijama. To je važno područje, kojim se ne bavi puno menadžera, a vjerujem da mogu pomoći svojim novim poslodavcima. Ovo su najbolje godine za novu karijeru”, smatra Kolman.
Takvo što nije odlučio 54-godišnji Damir Kajin, koji po saborskoj statistici ima najveću minutažu za govornicom u Saboru od svih zastupnika, počevši od 1990. Kajin je odbio “sistem 6+6” i otišao u saborsku mirovinu, koja mjesečno iznosi osam tisuća kuna.
U razgovoru odbacuje novinarovu primjedbu da je malo premlad za penzionera i ustvrdio da se izuzetno potrošio tijekom dva desetljeća kao saborski zastupnik, a zbog svoje dugogodišnje borbe protiv “kleptomana i narkomana koji vladaju u Istri”, nema šansu dobiti posao u javnom sektoru, ali ni u privatnom.
Damir Kajin
“Mislim da je loše kada Milanović odluči raditi za velike kompanije jer to znači da im je pogodovao dok je bio premijer i sada očekuje da mu vrate dug. Ja sam u Buzetu s obitelji, imam 17-godišnjeg sina i stare roditelje, pomalo se bavim poljoprivredom, a s politikom me povezuje položaj vijećnika u Skupštini Istarske županije. Ionako sam jedini disonantni zastupnik jer ostali se ponašaju kao da su na koncertu Miše Kovača: na svaki prijedlog župana Valtera Flege iz IDS-a vijećnici iz svih stranaka, kao po naredbi, dignu ruke u zrak”, sarkastičan je Kajin.
Ostavka
Tek malo stariji je Ante Kulušić (57) iz HDZ-a, koji se također odlučio za saborsku mirovinu. Kulušić tvrdi da se radi o privremenoj odluci jer voli raditi - prije ulaska u politiku bio je šef Croatia osiguranja u Šibeniku punih 17 godina, pa nogometni sudac, a 12 godina predsjednik HDZ-a Šibensko-kninske županije. Onda ga je u studenom 2015. Tomislav Karamarko skinuo s izborne liste i Kulušić je iz protesta dao ostavku na položaj šefa županijskog HDZ-a.
Ni sada ne živi loše jer je dopredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, brine se o sucima i kontolirima i putuje s reprezentacijom. I objašnjava da ne namjerava ostati umirovljenik.
“Još sam relativno mlad i neću igrati balote i gledati more. Dugo sam radio u CO-u, i sada sam blizu odluke da se posvetim gospodarstvu ili poslovima s osiguranjem. Ne bih o detaljima, ali više će se znati za nekoliko mjeseci”, rekao je Kulušić.
.jpg)
Ante Kulušić
Unatoč sukobu s Karamarkom, ostao je član HDZ-a, a svoj odnos s Andrejom Plenkovićem opisao je kao “iznimno korektan”, ali i odbio odgovoriti namjerava li ga nova Vlada angažirati u državnoj administraciji. Ono za čime ne žali je posao saborskog zastupnika.
“To je najgori posao u politici. Za razliku od gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika, nemate službenu karticu, auto i brojne druge pogodnosti, krvavo radite, a u javnosti ispadate neradnik”, požalio se Kulušić.
Mirovinu je uzeo i Boro Grubišić, bivši član HDSSB-a i zastupnik između 2007. i 2015. Međutim, Grubišić je 32 godine radio kao kirurg u bolnici u Slavonskom Brodu, tako da je stekao uvjete za starosnu mirovinu. Kaže da u politiku nije ušao zbog novca jer je kao liječnik znao zarađivati 20.000 kuna, a kao zastupnik primao je 15.000 kuna.
.jpg)
Boro Grubišić
Svađa s Glavašem
Onda se najesen 2015. posvađao s vodstvom HDSSB-a, ali ovaj desničar (kako se samoidentificira u razgovoru) namjerava se vratiti u politiku i u svibnju kandidirati za gradonačelnika Slavonskog Broda ili brodsko-posavskog župana. “Kao kirurg sam operirao 10.000 ljudi i valjda će mnogi od njih glasati za mene. U međuvremenu se brinem o vrtu, sadim jabuke, kruške, trešnje i grožđe ili lijepim pločice u podrumu obiteljske kuće. Nikad se time nisam bavio, ali pomislio sam ‘ako si znao sastaviti slomljene kosti, znati ćeš i fugirati’. Od penzije od 8000 kuna pomažem dvojici sinova i petoro unučadi. Ali vratit ću se u politiku jer Posavina treba poštenu i sposobnu vlast”, najavljuje Boro Grubišić.
Bivši SDP-ov zastupnik Ivan Račan iskoristio je opciju 6+6, ali u siječnju će se vratiti u PR agenciju Maksima komunikacije. Na samom početku mandata saborskog zastupnika Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa kaznilo ga je sa šest tisuća kuna jer nije na vrijeme prenio upravljačka prava na odvjetnika. Poslije je pokušao prodati agenciju, no nije uspio i sada se odlučio vratiti u svoj core business.
Ivan Račan
Prema Račanovim riječima, plan je da se u Maksimi idućih godina bave komuniciranjem, ali i europskim regulatornim okvirom, javnim politikama te fondovima EU. Recimo, sve ugledne tvrtke u EU imaju odsjeke za europski regulatorni okvir, a u Hrvatskoj gotovo nitko i to je prostor u kojem Račan namjerava poslovati. Kakva je mogućnost zarade?
“To me možete pitati za nekoliko godina. Ali uvijek sam volio raditi ovaj posao i vjerujem da Maksima ima dobru budućnost. Trenutno smo u fazi dogovora i izrade strategije, o čemu ćemo u siječnju izići u javnost. Do tada ne bih govorio o detaljima”, diskretan je Račan.