Crna Gora je upravo počela s ozbiljnim istraživanjima koja moraju dati odgovor na ključno pitanje: koliko nafte i plina ima u njezinu podmorju, na kojoj dubini i gdje se točno nalazi u 13 istražnih blokova, piše Slobodna Dalmacija.
Brod "Polar Empress", norveške kompanije "Shearwater", uplovio je u srijedu u crnogorske vode kao predvodnik konvoja i bit će usidren na pilotskoj bovi, gdje će zbog priprema ostati nekoliko dana. Početak snimanja ulcinjskog podmorja radi moguće eksploatacije ugljikovodika uslijedit će već idućeg tjedna.
Crna Gora je prije tri godine raspisala prvi tender za istraživanje nafte i plina, na kojem su prava dobili talijansko-ruski konzorcij i jedna grčka kompanija.
Nezavisni procjenitelj je procijenio da Crna Gora u podmorju "krije 51 milijardu kubika plina i 144 milijuna kubika tekućih resursa, što je ekvivalent od 438 milijuna barela nafte". Ako se nađu dobra mjesta, bušenje će početi 2020. godine.
Inače, minimalan broj naftnih bušotina talijansko-ruske i grčke kompanije, koji je definiran ugovorom s vladom Crne Gore, dvije su bušotine, od kojih će jedna biti duboka 6500, a druga 2000 metara.
I Crna Gora, kao i Hrvatska, suočavala se s otporima ekoloških udruga prema projektu, međutim, politička volja za nastavkom projekta u Crnoj Gori je prevladala, dok je u Hrvatskoj nedostatak političke volje zaustavio projekt. Sadašnja početna seizmička istraživanja u crnogorskom podmorju ne prolaze bez snažnog protivljenja dijela javnosti.
Nevladina organizacija "Greenn Home" pozvala je vladu da "hitno obustavi seizmološka ispitivanja i uvede moratorij na istraživanje nafte i jer se radi o visokorizičnom koji donosi ozbiljne devastacijske posljedice za živi svijet mora, seizmološke rizike, rizike po zdravlje i život građana, kao i ozbiljne degradacije za turizam kao najvažniju crnogorsku privrednu djelatnost".
Nevladin sektor i ekološki stručnjaci tvrde da je Crna Gora potpisala "smrtnu presudu" i da će na ovaj način ugasiti turizam. To demantira predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, ocijenivši da opasnosti nema, a kad bi je i bilo, da bi od Crne Gore više stradao hrvatski turizam.
– Nije mi poznato da je bilo gdje u svijetu došlo do gašenja turizma zbog istraživanja nafte i , a ako bi i došlo do ekološkog incidenta, Crna Gora bi najmanje bila ugrožena. Ako govorimo o ekološkoj ugroženosti, onda bi znatno više bila ugrožena južna Dalmacija nego Crna Gora jer se bušotine nalaze točno na mjestu gdje teče morska struja, koja je dosta jaka i ide od Albanije, pored Crne Gore, prema Hrvatskoj. Prema tome, ako dođe do nekih ekoloških problema, više bi Hrvatska stradala nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila – kazao je Radulović.
Hrvatska, dakako, ne može ostati nezainteresirana za ono što se događa u najbližem susjedstvu. Hrvatska javno ne diže tenzije oko početka istraživanja u Crnoj Gori, izostali su i najdiplomatskiji komentari, ali čini se da su stvari pod kontrolom. To potvrđuje i poznati ekološki autoritet, Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner.
– Tri su stvari bitne u ovoj priči koja upravo počinje u Crnoj Gori. Prvo, s priličnom sigurnošću može se pretpostaviti na nikakvih senzacionalnih otkrića neće biti. Jaki izvori sugeriraju da nafte ima, ali na različitim pozicijama i dubinama, što ne omogućava profitabilnost. Drugo, nesumnjivo je da će seizmička istraživanja, a to smo se i sami uvjerili, izazvati velike štete u podmorju, i treće, što je posebno važno, hrvatska nadležna tijela uspjela su svojim aktivnostima smanjiti razinu eksploatacije i zaštititi nas od posljedica agresivnih metoda istraživanja. Na tome je jako puno radio i napravio Hrvoje Dokoza. Pitanje je samo jesu li, do kraja, iskorištene baš sve mogućnosti zaštite, ali dobar je sigurno napravljen. Mislim, stoga, da nam od istraživanja ugljikovodika u Crnoj Gori ne prijeti velika opasnost. Dapače, puno veći problem od toga ostaju nam tone plastičnog otpada koji stiže s juga – konstatira Vjeran Piršić, piše Slobodna Dalmacija.