Nakon što su zastupnici HDZ-a i njihovi koalicijski partneri u samo sedam dana preglasavanjem oporbenih zastupnika u dva navrata s dnevnog reda sjednica saborskog Odbora za pravosuđe skidali točku na kojoj je Odbor konačno trebao dati svoje mišljenje o troje saslušanih kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i takvo mišljenje uputiti predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću, koji je već ranije najavio da će za čelnicu Vrhovnog suda predložiti sutkinju Mirtu Martić, nekadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt svojevrsnu "talačku krizu" oko (ne)izbora novog čelnika Vrhovnog suda i troje sudaca Ustavnog suda komentirala je tako što je Plenkovićevu Hrvatsku usporedila s - Orbanovom Mađarskom!
Barem kada je riječ o utjecaju politike na neovisnost pravosuđa i funkcioniranje državnih institucija.
Podsjetimo, oporbeni zastupnici već neko vrijeme HDZ i premijera Andrejа Plenkovića optužuju za podrivanje ustavnog poretka države, pošto vladajuća stranka želi izbor novog predsjednika (ili nove predsjednice) Vrhovnog suda vezati uz dogovor o izboru troje novih sudaca Ustavnog suda i to po formuli ‘dva za jedan‘.
- Godinu dana. Toliko traje pravna praznina na čelu jedne od triju Ustavom zagarantiranih grana vlasti. Vršiteljica dužnosti predsjednice Vrhovnog suda radi svoj posao, ali bez legitimnog mandata, bez ustavnog utemeljenja. Odbor za pravosuđe po drugi put skida s dnevnog reda točku o kandidatima, bez ikakve pravne osnove. Razlog? ‘Nisu se stekli uvjeti‘. Koji uvjeti? Nigdje ne piše. Gdje smo to već vidjeli? - zapitala se nekadašnja ministrica pravosuđa.
A potom ponudila odgovor koji je Hrvatsku smjestio u društvo najgorih u EU kada je riječ o (ne)ovisnosti pravosuđa, zarobljenosti institucija i vladavini prava.
- Mađarska je bila grublja. András Baka, predsjednik Vrhovnog suda, 2012. je izgubio mjesto jer je nova mađarska vlada promijenila zakon, "slučajno" uvevši uvjet koji on nije mogao ispuniti. Europski sud za ljudska prava presudio je 2016. da je to bila osveta za Bakinu javnu kritiku pravosudnih reformi i da je imala zastrašujući učinak na sve suce koji bi se usudili govoriti istinu na glas.
Hrvatska je suptilnija. Ne oduzima mandat, jednostavno ga ne daje nikome. Pravni efekt je gotovo isti: pravosuđe bez legitimnog čelnika, institucija kao taoc. Slovačka nudi začarano zrcalo. Ondje su godinama lomili koplja da se otarase predsjednika Vrhovnog suda kojeg su sami imenovali, Štefan Harabin blokirao je antikorupcijske mjere i potkopavao neovisnost sudaca. Hrvatska ne može okončati imenovanje ni jednog od trojice kandidata koji su već prošli saslušanje. Različiti problemi, isti nazivnik: pravosuđe kao instrument stranačke računice. Najzabrinjavajući je ipak obrazac.
Vladajuća većina otvoreno kaže da blokadu predsjednika Vrhovnog suda veže uz izbor ustavnih sudaca, žele "svoju" većinu na Ustavnom sudu. To su dva potpuno odvojena ustavna postupka, bez ikakve pravne poveznice. Svjesno vezivanje jednog uz drugi nije politička mudrost. To je institucionalna blokada, isti onaj mehanizam zbog kojeg je Europska komisija 2017. pokrenula postupak protiv Poljske, utvrdivši da su zakonodavna i izvršna vlast sustavno preuzele kontrolu nad sudbenom granom - tvrdi Škare Ožbolt.
S njezinom ocjenom da su hrvatske institucije zarobljene, taoci vladajuće garniture slaže se saborska zastupnica Dalija Orešković koja je u razgovoru za Jutarnji list ustvrdila kako "do sada u Hrvatskoj nije viđen ovakav potez otvorenog uzurpiranja ovlasti u maniri autoritarnih vođa".
- Hrvatska već desetljećima ima krnji Ustavni sud, krnji po selektivnosti obrane ustavnih vrijednosti, krnji po kontinuitetu političkog podilaženja HDZ-u kao političkoj stranci čiji premijer otvoreno priznaje da ima kontrolu nad Ustavnim sudom te smatra da tu kontrolu stranka na vlasti ima pravo zadržati. Zato je s pozicije izvršne vlasti ucijenio zakonodavnu i blokirao proces izbora predsjednika Vrhovnog suda.
Takav, do sada u Hrvatskoj neviđen potez otvorenog uzurpiranja ovlasti u maniri autoritarnih vođa, sam Ustavni sud ni jednom jedinom riječju nije osudio, ni kritizirao, niti upozorio da je trodioba vlasti temeljno načelo, ishodište demokratskog ustroja države. Zato kažem da je Ustavni sud, već sada krnji, kada je u punom sastavu, pa prestanak mandata trojici ustavnih sudaca neće tu postojeću krnjavost učiniti ništa manjom. Moj politički i pravni stav polazi od toga da je bolje imati krnji sastav Ustavnog suda nego krnju ustavnost u državi - kaže Orešković.
Nekadašnja ministrica pravosuđa kaže kako Hrvatska nije Poljska, ali, upozorava, put do tamo počinje upravo ovako.
- Neovisnost sudstva nije privilegija sudaca, to je jamstvo građanima. Jedina institucija koja može reći "ne" vlasti koja ide predaleko mora biti slobodna da to i učini. Svaki korak prema njezinoj zarobljenosti, ma kako tehnički i nevidljiv izgledao, slabi tu zaštitu. Nije nam palo nebo na glavu - još. Predmeti se rješavaju. Ali institucije nisu samo ono što rade danas, one su ono što znače sutra. A ovo što se događa u Odboru za pravosuđe ne znači ništa dobro. Na kraju dana, možda je ovo sve dio neke napredne strategije - ako nema predsjednika Vrhovnog suda, nema ni problema na vrhu pravosuđa. A ako nema problema na vrhu, onda… pa, valjda ih nema nigdje - zaključila je Škare Ožbolt.
Izlaz iz postojeće talačke krize i blokade procesa izbora kako tri ustavna suca tako i predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda sasvim sigurno nije u pukom formalnom zazivanju sjednica saborskih Odbora za pravosuđe i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, kako bi oporba po ne znam koji put demonstrirala da blokadu uzrokuje HDZ, objašnjava zastupnica Orešković.
- To je valjda do sada svima jasno. Kao što je jasno da se predsjednik ili predsjednica Vrhovnog suda bira na prijedlog predsjednika Republike, pa je HDZ-u teže progurati osobu koja bi im pasala poput Ivana Turudića na čelu DORH-a. Brzo rješenje je pribijanje premijera na stup srama zbog pretvaranja Hrvatske u demokratsko ruglo Europske unije i inzistiranje da on sam opozove svoje neustavne uvjete. Bez toga, svaki daljnji saborski proceduralni korak je samo farsa, celofan koji služi za PR-ovsko nadmudrivanje.
Poštivanje procedura je demokratski minimum, ali on može funkcionirati samo u uređenim sustavima. Kada dođe do ovako dubokih anomalija i disfunkcionalnosti, skrivanje iza procedura, bez jasnih osuda nedemokratskih i neustavnih praksi, nosi vodu na mlin HDZ-a koji je uzrok i krivac takvih stanja.
Dugoročno, oporba treba predlagati novi ustavni i zakonski model koji propisuje i definira kriterije za selekciju kandidata. Sve dok politika nije dužna javnosti obrazložiti zašto je neki kandidat dobio više povjerenja od drugog, pravi motiv njegova predlaganja i izbora bit će političko zaleđe i trgovina - rekla je Orešković u razgovoru za Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....