Za pet dana počinje, do sada, najneizvjesnija školska godina, a osnivači i ravnatelji škola ‘peglaju’ načine na koje će učenici, unatoč epidemiji, imati što kvalitetniju nastavnu godinu.
O toj temi jučer je sto ravnatelja osnovnih i 70 srednjih zagrebačkih škola razgovaralo s predstavnicima Gradskog ureda za obrazovanje. Zaključak je sljedeći: svi zagrebački školarci u ponedjeljak sjedaju u školske klupe, a gotovo sve škole odlučile su se za A model nastave.
Kako doznajemo, ravnatelji nekih škola ipak su skloniji B modelu koji predviđa da učenici prate nastavu dijelom u školi, dijelom na daljinu (ovaj model podrazumijeva to da učenici od I. do IV. razreda nastavu prate u školi, a učenici od V. do VIII. razreda OŠ i učenici SŠ nastavu prate dijelom u školi, dijelom na daljinu).
Odluke ipak neće biti isključivo na ravnateljima jer su iz Gradskog ureda stava da se treba razgovarati s predstavnicima roditeljskog Vijeća. Tako primjerice, preporuku da škole koje su do sada radile u jednoj smjeni pređu u dvosmjensku nastavu trebaju amenovati roditelji.
Prema našim informacijama, neki ravnatelji su zagovarali da se tjedan dana ide u školu, a tjedan nastava prati online, no iz Ureda nisu prihvatili takav način školovanja.
U svakom slučaju, nastavni sat u Zagrebu se skraćuje s 45 na 40 minuta, a učenici će imati različito vrijeme polaska u školu, kako bi se izbjegli nepotrebni kontakti.
Zagreb je u specifičnoj situaciji i zbog potresa koji je u ožujku oštetio pet osnovnih i pet srednjih škola, tako da je nastava preseljena u druge škole. Za tih dvije tisuće djece organizirani su školski autobusi, kako djeca ne bi išla miješanim prijevozom, zbog praćenja kontakata. Osim toga, napravljena su i posebna ugibališta kako bi se prijevoz prilagodio novonastaloj situaciji.
Što se tiče boravka učenika nižih razreda, Grad Zagreb uposlio je dodatnih 50 osoba kako bi se razredi podijelili.
Mjere zaštite
Iz razgovora s ravnateljima doznajemo da će napraviti najviše što je u njihovoj mogućnosti, ali da sve ovisi o epidemiološkoj situaciji. Stoga smatraju da postoje samo dvije varijante. Bude li situacija zadovoljavajuća, sva djeca pohađaju nastavu na uobičajen način, ili svi prelaze na online.
Naime, najviše će problema biti razbole li se djeca iz viših razreda, jer to u samoizolaciju uključuje više profesora, a tada automatski održavanje nastave postaje upitno.
Na sastanku su se dotakli i profesora koji spadaju u rizičnu skupinu te su nezadovoljni jer zapravo nema konkretnih dijagnoza koje su rizične, a one koje su navedene ionako zahtijevaju bolovanje neovisno o epidemiji.
I Splitsko-dalmatinska županija u završnim je pripremama, tako da su osnovne i srednje škole čiji je osnivač Županija više-manje spremne za početak nove nastavne godine. Dok neke obrazovne institucije još nisu objavile detaljne informacije učenicima i njihovim roditeljima oko odvijanja nastave i poštivanja mjera zaštite od koronavirusa, neke su to učinile, poput Treće gimnazije, popularnog MIOC-a. Prema preporukama Ministarstva obrazovanja da se nastava organizira tako da sva djeca ne dolaze u isto vrijeme u školu, niti je u isto vrijeme napuštaju, svaki razredni odjel boravit će u svojoj učionici, a ulazit će u različitim terminima.
Prozračivanje
- Kako bi se izbjegli suvišni kontakti, učenici ulaze u različito vrijeme na dva različita ulaza s istočne strane zgrade, pridržavajući se propisanog razmaka od dva metra. Tako će učenici prvih i trećih razreda ulaziti u 7.45 sati i u 13.45 u popodnevnoj smjeni, ali na različite ulaze, a polaznici drugih i četvrtih razreda u 7.55, odnosno u 13.55 sati, također na različite ulaze gdje će ih dočekati razrednici.
Nastavni sat će trajati 40 minuta, mali odmor pet minuta, a veliki 15 minuta. U međusmjeni će se prozračivati i dezinficirati učionice i inventar. Svaki učenik sjedit će sam u klupi. Budući da se i unatoč tome ne može ostvariti propisani minimalni razmak od dva metra, učenici i profesori obvezni su nositi maske u učionicama i na hodniku. Svaki će učenik prvog radnog dana dobiti po dvije višekratne perive maske. Tijekom malih i velikog odmora učenici u pravilu ne smiju napuštati učionicu. Oni koji su smješteni u učionicama s balkonima, a kod nas je većina takvih, moći će izići na svježi zrak. Osnovno je pravilo ne miješati se s učenicima drugih razrednih odjela. Učenici trebaju nositi marende sa sobom jer tijekom nastavnoga dana neće biti dopušteno napuštati zgradu - navodi se na internetskoj stranici Treće gimnazije.
Ravnateljica te škole Deana Bokšić priznaje kako će se “u hodu zasigurno pojaviti niz pitanja na koja još nema odgovora”.
- Recimo, tu je pitanje rada školske knjižnice u koju učenici ne smiju ulaziti kako se ne bi miješali s drugim odjeljenjima. Otvorit ćemo web adresu za naručivanje lektire, ali ostaje pitanje vraćanja knjiga. Nameće se i pitanje što s djecom ako se nastavnik javi da je u samoizolaciji. Kao škola možemo uzeti zamjenu, ali za to treba vremena i problem je inače naći zamjene za profesore matematike, fizike i informatike. Rješenje je da taj odsutni nastavnik održi online nastavu u realnom vremenu, a hoće li to biti moguće tako brzo, nisam sigurna.
Fizički razmak
U svemu ovom, važno nam je da se nastava uživo odvija što je moguće dulje, a tu treba svatko dati svoj maksimum i biti odgovoran, te izaći iz svoje komocije, kako nastavnici, tako i učenici. Neće biti lako, ali trudit ćemo se maksimalno - ističe Bokšić.
Sličnu organizaciju nastave trebali bi osmisliti i ravnatelji ostalih osnovnih i srednjih škola. Pravilo je za svih isto: učenik koji ima simptome zarazne bolesti (povišena tjelesna temperatura, kašalj, poteškoće u disanju, poremećaj osjeta njuha i okusa, grlobolja, proljev, povraćanje...), ako im je izrečena mjera samoizolacije ili ako imaju saznanja da su zaraženi koronavirusom, moraju ostati kod kuće.
Svi osim učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole trebali bi nositi zaštitne maske, a među njima se treba poticati fizički razmak, kao i pojačana higijena. Za osnovce od petog do osmog razreda i srednjoškolce preporučuje se osigurati dezinficijens za ruke u svakoj učionici koja nema tekuću vodu.
U Primorsko-goranskoj županiji, koja je osnivač srednjih i dijela osnovnih škola na svom području, ističu da će svaka škola, sukladno svojim uvjetima, odabrati neki od tri razrađena modela organizacije nastave. Kako navode u PGŽ-u, na tome intenzivno rade ravnatelji te da će o modelu održavanja nastave upoznati vijeće roditelja kao i školske odbore. Županija je pozvala roditelje da budu partneri školama te da pripreme djecu za početak škole u ovim specifičnim uvjetima, ističući da je sa strane osnivača odrađeno sve da se osigura početak nastave.