Zbog najave da bi tek krajem tjedna trebao biti poznat model obaveznog testiranja djelatnika škola od ponedjeljka, 15. studenoga, u školama se zalažu za odgodu termina provedbe mjere.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, naime, bez službene odluke Nacionalnog stožera o uvođenju posebne sigurnosne mjere obaveznog testiranja zaposlenika u odgoju i obrazovanju, kakve su donesene za sustav zdravstva i socijale, školama ne može izdati naputak o modelu testiranja. Stigne li naputak prekasno, škole su u organizacijskom problemu.
- Mjera se ne može preko noći primijeniti u sustav obrazovanja parceliran u 1300 škola i još oko tisuću područnih objekata, zbog čega bi najlogičnije bilo odgoditi primjenu covid-potvrda i testiranja za tjedan dana - kažu ravnatelji.
Dodatan razlog odgode vide u 'krnjem' radnom tjednu: zbog Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrinje, državnog praznika koji pada na četvrtak, neke škole se odlučuju za nenastavni petak. Trodnevno mrcvarenje u tjednu pred nama, bez dobre organizacije, nema smisla, kažu ravnatelji.
Uz to, odgoda primjene mjere omogućila bi prostor neodlučnim prosvjetarima za cijepljenje u zadnji tren. Pretpostavlja se da je oko 30 tisuća zaposlenika osnovnih i srednjih škola te visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta bez covid potvrda. Najbolje postotke cijepljenosti imaju instituti, a najslabije osnovne škole, s time da Ministarstvu nisu poznati podaci o stanju u dječjim vrtićima.
Nakon razgovora s ravnateljima srednjih škola iz raznih dijelova Hrvatske, Suzana Hitrec, predsjednica srednjoškolske udruge ravnatelja, potvrđuje kako bi jednotjedna odgoda primjene mjere, ukoliko je moguća, bila dobra opcija.
Problem je u dilemi koji model testiranja uvesti u regionalno različit sustav obrazovanja, u ovome slučaju zbog raznolike dostupnosti 420 laboratorija za testiranje. Ministar obrazovanja Radovan Fuchs dosad je spominjao tri modela testiranja – samotestiranje (kod kuće), testiranje u punktovima i u školama. Opcija samotestiranja je navodno otpala (nemogućnost provjere u situaciji kada je riječ o radnom pravu), a školama je druga najprihvatljivija opcija testiranje na radnom mjestu. Organizacijski bi to bilo moguće na način da zdravstveni djelatnik dolazi pred školu dva puta tjedno u kraćem terminu, na koji bi bili pozvani zaposlenici bez covid-potvrda, bez obzira u kojoj smjeni rade.
- Testiranje treba ići prema školama, a ne da zaposlenici putuju prema testnim mjestima, što su u pojedinim slučajevima ozbiljni kilometri čiju bi novčanu refundaciju netko morao pokriti, komentira Željko Stipić iz Školskog sindikata Preporod.
U očekivanju službene odluke Stožera, a potom i jasnog naputka Ministarstva znanosti i obrazovanja, u dijelu škola ravnatelji su počeli s pripremom. Od zaposlenika su zatražili da na dobrovoljnoj bazi unaprijed dostave covid-potvrde, kako bi vidjeli koliki je broj onih koji će morati obavljati testiranje dva puta tjedno, kako je to najavio Stožer. Razlike u postocima zaposlenika s potvrdama su prilično velike po županijama. Podsjetimo, od 44.376 zaposlenika osnovnih škola, prvu dozu do 1. studenoga primilo je njih 58 posto, odnosno drugu dozu 53 posto. Od 23.463 zaposlenika srednjih škola, prvom dozom cijepljeno je njih 62 posto, a drugom 56 posto.
– Zbog onih koji su eventualno protiv testiranja, unaprijed sam upozorio kolektiv da je sudbina njihova radnog mjesta izvan moje moći. U situaciji kada nam manjka nastavnika strukovnih predmeta, sigurno nisam za otkaze. Ali, odgovoran sam za provedbu mjere, kaže ravnatelj strukovne škole.