Saborski Klub Domovinskog pokreta u petak je vrlo oštro govorio o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), predsjednicu Komisije Maju Kuhar proziva da je "zanat ispekla u Milanovićevoj vladi", a Hrvatsku da je jedna od najkorumpiranijih država u svijetu.
- Ključan problem DKOM-a je što se u nazivu krivo predstavlja, ona se ne bavi kontrolom postupaka javne nabave, nego samo rješava žalbe u tim postupcima - rekao je Daniel Spajić (DP) u raspravi o radu DKOM-a u 2019. godini.
Tvrdi da se na mnoge evidentno koruptivne postupke, "poput skupa postupka javne nabave za digitalizaciju zdravstva", nitko nije žalio, pa ništa nije ni došlo do DKOM-a. Zastupnik tvrdi da je Hrvatska jedna od najkorumpiranijih zemalja u svijetu te da to ne bi bilo moguće da imamo uređene postupke javne nabave.
Predsjednicu DKOM-a Maju Kuhar proziva da je zanat ispekla u Milanovićevoj vladi, kao savjetnica Milanke Opačić, "koja je godinama bila žetončić" i podržavala prošlu Vladu.
- Uvijek iznova iznenadi povezanost tih kadrova koji kao pijavice sišu naše javne fondove koje pune porezni obveznici - rekao je Spajić.
Crne liste onih koji najviše griješe
Dok su ostali klubovi hvalili rad DKOM-a i njezino izvješće, Bojan Glavašević (ZLB) za izvješće kaže da je tehničko, bez podataka o učincima. "Najmanje informacija dobili smo o antikorupcijskom djelovanju DKOM-a, nema niti jednog zaključka, opisane aktivnosti, učinka takvog djelovanja ili preporuke", rekao je.
Marija Selak Raspudić (Most) hvali Izvješće i preporuke DKOM-a, svjesna da su daljnja poboljšanja moguća.
- Temeljno poboljšanje je da vidimo koliko su i koja tijela državne uprave morala najviše platiti žaliteljima zbog nekvalitetno provođenog postupka javne nabave, treba nam 'crna lista' - ističe zastupnica i tumači kako su novci, koji su otišli žaliteljima, otišli iz našeg džepa. "Želimo i crnu listu onih koji su najviše novca iz proračuna isisali da bi pokrili svoje pogreške, zanima nas koja tijela državne uprave najviše griješe u uzimanju sredstava iz EU, zanima nas i tko su profesionalni žalitelji", pobrojala je Selak Raspudić.
Rada Borić (ZLB) upozorava na velik broj javnih nabava sa samo jednim ponuđačem i naglašava kako je tu najveći korupcijski rizik, jer ponekad se natječaji pišu tako da samo nedostaje "napisati koju boju trebaju imati oni koji provode neku radnju". Kako se misli zaštititi tržišno natjecanje uz jednog ponuditelja, upitala je.
SDP-ov Željko Pavić osvrnuo se na podatak da je nastavljen trend velikoga broja žalbi na dokumentaciju o nabavi, propitujući bi li se to moglo spriječiti da unutar DKOM-a postoji služba koja bi kontrolirala tu dokumentaciju.
Pohvale za rad DKOM-a i Izvješće izrekla je Branka Juričev Martinčev (HDZ). Veseli povećanje projekata financiranja iz EU fondova, kao i to da DKOM brzo i kvalitetno postupa u njima, to doprinosi ukupnom skraćenju postupka i većoj iskorištenosti sredstava, izjavila je.
Potrebna sustavnija edukacija
Većina zastupnika suglasila se da je potrebna sustavnija edukacija sudionika javne nabave kako bi se izbjegle pogreške u postupcima.
U 2019. Komisija je u radu imala 1365 žalbenih predmeta, od kojih je 1209 bilo novo zaprimljenih, što je blago povećanje u odnosu na 2018.
Najveći broj žalbi odnosio se na fazu odluke o odabiru (66 posto), no nastavljen je trend velikoga broja žalbi na dokumentaciju o nabavi (32 posto), što se velikim dijelom može pripisati jedinstvenoj naknadi za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 5000 kuna, neovisno o procijenjenoj vrijednosti nabave.
Odluke Komisije mogu se osporavati pred Visokim upravnim sudom, a taj je Sud u 2019. poništio manje od tri posto njezinih odluka.