Rat oko Državne riznice ulazi u završnicu. Tijekom današnjeg ili sutrašnjeg dana, doznajemo, ministar financija Boris Lalovca trebao bi se sastati s ministrom zdravlja Sinišom Vargom, ali i potpredsjednicima Vlade - Vesnom Pusić, Brankom Grčićem i Milankom Opačić, te s još nekim ministrima na čije bi se resore izdvajanje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz riznice odrazilo.
Bismarckov model
Obje strane - i Lalovac, i Varga, na sastanak namjeravaju doći naoružani argumentima. Varga je već najavio da ne odustaje od izdvajanja HZZO-a iz riznice. Njegovo je ministarstvo nešto slično ponovilo i u jučerašnjem priopćenju, u kojem nabraja prednosti koje će HZZO izdvojen od ostalih državnih računa donijeti korisnicima zdravstvenih usluga.
- Tijekom godina života HZZO-a u riznici, domaći sustav financiranja zdravstva odmaknuo se od Bismarckova modela, i to na način da je iz fokusa izgubio građane-pacijente i u prvi plan, umjesto financiranja zdravstvenih usluga za naše građane, stavio je financiranje samih zdravstvenih ustanova - poručilo je Ministarstvo zdravstva u priopćenju.
Vargini argumenti
- Sustav koji je postavljen na način da mu je bolje bez pacijenata nije dobar za Hrvatsku - nije dobar za pacijente na koje se gleda kao na trošak, nije dobar ni za zaposlene u ustanovama jer u takvom sustavu nema mjesta poticanju rada, kvalitete i izvrsnosti, a nije dobar ni za čitavo društvo jer bez kvalitetnog i odgovornog zdravstvenog sustava nema ni zdrave, sretne ni prosperitetne države - naglašava se u priopćenju.
- Ministarstva zdravlja i financija nisu suprotstavljene strane i zajedno će naći najbolje rješenje - kaže jedan naš sugovornik iz Ministarstva zdravlja, ističući kako je to najbole rješenje izdvajanje HZZO-a iz riznice.
S druge strane, naši sugovonici bliski Lalovcu upozoravaju da bi izdvajanje HZZO-a iz riznice moglo imati razorne učinke na proračun, koji se već odavno nalazi pod paskom Europske komisije. Bez 20-ak milijardi kuna, državne će se financije jako teško dovesti u red. Lalovcu su skloni gotovo svi ministri
Pitanje kamata
Štoviše, upozoravaju upućeni, u pitanje bi mogla doći i sposobnost proračuna da na vrijeme obavlja i druga plaćanja, budući da se novac od doprinosa za zdravstvo povremeno i za to koristi. I samo zdravstvo, pak, muku muči s nedostatkom novca, pa je pitanje tko će pokrivati njegove manjkove. Ne čudi stoga što je Lalovac jučer javno ponovno zavapio kako se mora znati kakav će učinak izdvajanje HZZO-a imati na proračun.
- Izdvajanje HZZO-a iz riznice nije strukturna, nego tehnička promjena. Rizici su preveliki - ističe jedan naš dobro upućeni sugovornik.
Primjerice, pitanje je tko će nadzirati i utjerivati naplatu doprinosa za zdravstvo ako se HZZO izdvoji iz riznice, budući da Porezna uprava to više neće moći raditi? Ili, koliku će nakandu HZZO plaćati poslovnoj banci u kojoj će imati račun? Bude li to samo jedan posto, na iznos od 20-ak milijardi kuna nakanda će, računaju oni, iznositi dvjestotinjak milijuna kuna.
- U praksi to znači da će se preko 20 milijardi kuna sliti u neku banku, kod koje će se Lalovac potom morati skupo zadužiti - primjećuje jedan naš sugovornik.
PRESUDA PREMIJERA U SPORU MINISTARA ‘Milanović će morati sve ovo prelomiti i odlučiti’
Odluku će, čini se, na kraju donijeti sam premijer Zoran Milanović. On će morati izabrati između Varge, s kojim je blizak, i Lalovca, kojeg je na to mjesto postavio nakon smjene Slavka Linića i od kojeg, kao i Bruxelles, očekuje da javne financije dovede u Bruxelles. Zajedno s njim, odluku će morati donijeti i potpredsjednici Vlade, od kojih bar neki, kako se jučer moglo čuti, nisu pretjerano skloni izdvajanju HZZO-a iz riznice.
- Očito je da će Milanović tu morati ‘presuditi’. On trenutno važe argumente i jedne i druge strane. Bez obzira na osobne odnose, donijet će racionalnu odluku - uvjeren je jedan naš izvor iz Vladinih krugova.