“Došao sam u Ministarstvo poljoprivrede iako sam imao ruku u gipsu jer tako važan sastanak nisam htio propustiti. U Ministarstvu su nam rekli da se ugovori o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta s tvrtkama u sastavu Agrokora automatizmom produljuju i da trebamo potpisati anekse tih ugovora.
I predstavnik Ministarstva poljoprivrede i član izvanredne uprave Agrokora govorili su isto, a u isti je rog na tom sastanku puhala i predstavnica Državnog odvjetništva. Odbili smo to učiniti iz više razloga”, rekao nam je u telefonskom razgovoru načelnik baranjske Općine Darda, HDZ-ovac Anto Vukoje.
On je tek jedan u nizu općinskih načelnika i gradonačelnika s hrvatskog istoka, od kojih je većina iz redova HDZ-a, koji su odbili staviti svoj potpis na aneks ugovora kojim bi se produljio dugogodišnji povoljni zakup poljoprivrednog zemljišta za tvrtke u sastavu koncerna Agrokor.
Todorićevo vrijeme
Riječ je o predbožićnom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede održanom 21. prosinca prošle godine, na koji je pozvano dvadesetak načelnika i gradonačelnika iz istočne Slavonije i Baranje na čijim područjima Agrokorove tvrtke imaju u dugogodišnjem zakupu državno poljoprivredno zemljište. Ugovore o zakupu sklapalo je Ministarstvo poljoprivrede u vrijeme kada je neprikosnoveni “gazda” Agrokora bio Ivica Todorić. Na tom sastanku uime Ministarstva nastupio je državni tajnik Tugomir Majdak, uime izvanredne uprave Agrokora savjetnik za poljoprivredu Vlado Čondić Galinić, koji je na toj dužnosti još iz Todorićeva doba, te predstavnica DORH-a koja bi, kad je posrijedi gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, trebala štititi interes države i lokalne zajednice. Čelnicima istočnoslavonskih i baranjskih općina na tom je sastanku rečeno da bi trebali potpisati anekse ugovora o zakupu državnog zemljišta kojima su Vupik, Belje, PIK Vinkovci i ostale tvrtke iz sastava Agrokora još u Todorićevo vrijeme od države dobili u zakup državno zemljište na rok od 40 ili 50 godina po vrlo niskoj cijeni.
Tvrtke sljednice Agrokorovih PIK-ova nakon provedene nagodbe novi su pravni subjekti. Uz to, ove je godine stupio na snagu novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, prema kojem ugovore o zakupu državnog zemljišta više ne sklapa Ministarstvo poljoprivrede, nego ih sklapaju načelnici i gradonačelnici na čijem se području zemljište nalazi. Potpisi lokalnih čelnika na anekse ugovora o zakupu zemljišta nužni su kako bi povoljni ugovori o zakupu sklopljeni između “starog” Agrokora i države i dalje po istim uvjetima ostali važeći i za nove Agrokorove tvrtke, Vupik plus, Belje plus i ostale nastale nakon nagodbe.
To, kako se čini, i neće ići tako lako. Većina načelnika i gradonačelnika s hrvatskog istoka nije sklona staviti potpise na anekse, a najčvršću jezgru čine načelnici baranjskih općina, od kojih je većina iz redova HDZ-a. Još prije odlaska na predbožićni sastanak u Ministarstvo poljoprivrede dogovorili su se da će nastupati jedinstveno te da neće potpisivati ništa, nego će odluku prepustiti općinskim vijećima.
Državno zemljište
- Kao načelnik Općine, mogu samostalno odlučivati o iznosima do 97.000 kuna, a o svemu iznad toga, a ovdje je riječ o iznosu od oko 1,5 milijuna kuna, prema zakonu odlučuje Općinsko vijeće. S obzirom na to da Belje, unatoč vrlo povoljnom zakupu državnog zemljišta, nije ispunilo uvjete iz ugovora o dugoročnom zakupu, siguran sam da naše Općinsko vijeće neće prihvatiti produžetak ugovora po istim uvjetima. Prilično sam siguran da to neće proći ni u drugim baranjskim općinama - rekao nam je Anto Vukoje, općinski načelnik Darde.
Ministarstvo poljoprivrede je, pojašnjava, prije petnaestak godina Belju dalo u zakup 1350 hektara državnog zemljišta na području Darde, na rok od 50 godina, po godišnjoj cijeni od 310 kuna po hektaru. Istodobno, žitelji Darde koji imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva zakup državnog zemljišta danas plaćaju 1000 kuna po hektaru. Iako se Belje ugovorom o zakupu obvezalo sačuvati proizvodnju, preradu i radna mjesta, ta je bivša Todorićeva tvrtka ugasila većinu proizvodnje i preradu mesa, a u Dardi ostavila svinjogojstvo.
Strah od prodaje
- Svinje koje se uzgajaju u Dardi, na preradu se odvoze u Vrbovec, a nama ostaje samo svinjski vonj. Većinu zaposlenih su otpustili i zadržali samo manji broj - rekao nam je Vukoje.
- U Ministarstvu nismo dobili odgovor ni na pitanje tko će biti novi vlasnici tvrtki iz sastava Agrokora. Tako nemamo pojma hoće li neki Dmitrij iz Rusije Agrokorove tvrtke prodati nekom Mađaru i kome će ići poticaji koje država daje na to zemljište. Želimo da se ta zemlja podijeli našim OPG-ima - dodao je Vukoje.
Naši sugovornici iz baranjskih općina upozoravaju da tvrtke iz sastava Agrokora za zakup hektara državnog zemljišta u prosjeku plaćaju 50-ak eura godišnje, a zauzvrat od države ubiru najmanje trostruko na ime poticaja.
- Taj novac neće ostati u Hrvatskoj, nego će ići stranim tvrtkama. Kad bi se ta državna zemlja dala u zakup OPG-ima, domaći se ljudi ne bi se iseljavali iz Slavonije i Baranje - rekao nam je općinski načelnik Jagodnjaka, Stevo Mlinarević iz SDSS-a.
Načelnik baranjske općine Kneževi Vinogradi, HDZ-ovac Vedran Kramarić, kaže da njegova općina ima 15.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta visoke kvalitete, od čega je čak 6000 hektara Ministarstvo poljoprivrede u Todorićevo doba dalo u zakup Belju, i to po cijeni od 300 kuna po hektaru.
Prema Kramarićevim riječima, tržišna cijena zakupa po hektaru iznosi od 1500 do 2000 kuna, pa općinski proračun Kneževih Vinograda zbog niskih cijena zakupa koje uživa Belje godišnje gubi četiri do pet milijuna kuna.
- Poljoprivredno zemljište u Slavoniji i Baranji naše je najveće bogatstvo, od kojeg benefite moraju imati i lokalna zajednica i naši ljudi. Do sada, nažalost, nije bilo tako. Tražimo da se to promijeni i ovo vidimo kao priliku da to i učinimo - kaže. I Kramarić potvrđuje da su načelnici baranjskih općina jedinstveni u stavu da ne potpisuju anekse koji su im u Ministarstvu ponuđeni.
Županijski proračun
Novac od zakupa državnog zemljišta važan je izvor proračunskih prihoda tih općina: 65 posto od zakupa zemljišta ostaje gradovima i općinama na čijem se području ono nalazi, 25 posto odlazi u državni proračun, a 10 posto u županijske proračune.
Pravna kolizija
Novi zakon nejasno određuje tko treba potpisati anekse
Novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije potpuno jasan u tome tko bi trebao potpisati anekse ugovora sklopljenih prema prijašnjem Zakonu. Dva zakonska članka koja to pitanje reguliraju u međusobnoj su koliziji.
- Od Ministarstva smo tražilicrno na bijelo da nam daju pravno mišljenje o tome tko treba potpisati te anekse ugovora - čelnici lokalne samouprave ili Ministarstvo poljoprivrede. Ako je to u nadležnosti države, onda neka država produljuje te ugovore i preuzme na sebe odgovornost. Ne želimo da nas građani sutra prozivaju da smo jedino bogatstvo koje imamo - plodnu zemlju - neovlašteno poklonili nekom na korištenje - kaže općinski načelnik Kneževih Vinograda Vedran Kramarić. Gradonačelnik Belog Manastira, HDZ-ovac Tomislav Rob, smiruje loptu.
- Stav lokalnih čelnika ne bih nazivao pobunom. Rekao bih da imamo jasan stav o tome da moramo štititi naše interese. Pričekat ćemo mišljenje pravne službe Ministarstva i naći neko razumno rješenje - kaže gradonačelnik Rob.
Ministarstvo poljoprivrede o Agrokoru i zakupu zemljišta: Aneksima ugovora samo se evidentira promjena korisnika
U slučaju Agrokorovih tvrtki koje imaju ugovore o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta, a s obzirom da su nagodbom formirana nova zrcalna društva, aneksima ugovora o zakupu će se "samo evidentirati promjene s obzirom na korisnika zemljišta", ističu u ponedjeljak iz Ministarstva poljoprivrede.
Ministarstvo poljoprivrede u današnjem odgovoru na upit o tom problemu podsjeća da je način restrukturiranja Agrokor grupe, sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave, "određen nagodbom kojom su formirana nova zrcalna društva na koja će biti prenesena sva imovina zakupnika namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji".
Novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (članak 41.) "propisano je da se prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu prenijeti iz ugovora o zakupu, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na osobu koja je u postupku nesolventnosti stekla cjelokupnu imovinu zakupnika namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji", tumače iz Ministarstva.
"Zahtjev za suglasnost za prijenos prava i obveza podnosi se Ministarstvu poljoprivrede, koje suglasnost, s pratećom dokumentacijom, dostavlja nadležnim jedinicama lokalne samouprave (JLS) koje izrađuju nacrt aneksa i dostavljaju ga na mišljenje županijskom državnom odvjetništvu. Tek nakon izdavanja mišljenja, općinski načelnik ili gradonačelnik sklapa aneks ugovora s novim zakupcem", objašnjavaju iz resora poljoprivrede.
Pojašnjavaju i kako je člankom 104. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano da se "na sve ugovore po svim oblicima raspolaganja koji su sklopljeni na temelju prijašnjih zakona o poljoprivrednom zemljištu odnose odredbe članka 41."
Ponavljaju pritom kako "nije riječ o produljenju starih ugovora nego se radi o postojećim ugovorima koji su sklopljeni po prijašnjim zakonima te nova firma preuzima prava i obveze iz ugovora do isteka roka na koji je sklopljen osnovni ugovor, nakon čega se za to zemljište raspisuje natječaj".
"Dakle, aneksima postojećih ugovora samo će se evidentirati promjene s obzirom na korisnika zemljišta, s obzirom da dosadašnji korisnik više nije aktivni subjekt, kako bi se postojeći ugovori mogli pratiti u smislu provedbe gospodarskog programa i plaćanja zakupnine", ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
Osvrćući se na visinu zakupnine, u Ministarstvu kažu da upravo pripremaju pravilnik o revalorizaciji visine zakupnine, kojim će se po prvi put uskladiti visina zakupnine državnog poljoprivrednog zemljišta. "To znači da će u katastarskoj općini zakupnina za oranicu ili pašnjak biti ujednačena za sve zakupce bez obzira kada su potpisali ugovor o zakupu", zaključuje se u odgovoru Ministarstva. (Hina)