ZAGREB - U odnosima Hrvatske i Slovenije iduće bi godine mogle dominirati iste teme kojima se bavimo već 18 godina: ribarenje u Piranskom zaljevu, nuklearka Krško i Ljubljanska banka.
Režim ribolova glavna je tema iza slovenskih “zadrški” kojima Ljubljana opravdava to što na prošloj međuvladinoj konferenciji nije dopustila otvaranje poglavlja 13 o ribarstvu te 27 o okolišu. U ta su dva poglavlja slovenske primjedbe vezane uz Sporazum o malograničnom prometu i suradnji (SOPS) i hrvatskoj Zaštitnoj ekološko-ribolovnoj zoni (ZERP), rekao je glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Milan Balažic.
“Ovdje se treba dogovoriti oko toga kako će se stvari ubuduće urediti. Kod SOPS-a je to pitanje ribolova, a kod ZERP-a i neke garancije da neće ponovno biti aktiviran prema Sloveniji”, rekao je Balažic za STA.
Slovenija Hrvatskoj zapravo spočitava to da je prihvaćanjem SOPS-a preuzela obavezu da će slovenski ribari moći loviti ribu do Novigrada Istarskog, ali da to ne primjenjuje. No, nejasno je zašto Ljubljana vjeruje da bi se to pitanje moglo riješiti već do međuvladine konferencije u siječnju.
Nuklearka Krško
Kod poglavlja o okolišu, rekao je Balažic, još je otvoreno pitanje nekih hrvatskih obveza oko nuklearke Krško, koje Hrvatska također ne poštuje. Vjerojatno je riječ o tome da Hrvatska ne uplaćuje novac u fond za dekomisiju.
Balažic tvrdi da u tim zadrškama nikako nije riječ o pitanju granice, nego o poštovanju sporazuma, a procijenio je i da će, nakon što u ta dva poglavlja budu riješena sadržajna pitanja, biti “mnogo lakše otvoriti “ i poglavlje 32 o vanjskoj i sigurnosnoj politici, u kojemu Slovenija tvrdi da je problem i poštivanje načela dobrosusjedskih odnosa.
Sloboda kapitala
Hrvatsku bi u pregovorima mogla još dočekati i Ljubljanska banka. Neslužbeno se u Ljubljani može čuti kako bi odbijanje Hrvatske da Novoj ljubljanskoj banci dopusti ulazak na hrvatsko tržište moglo predstavljati problem pri zatvaranju poglavlja 4 o slobodi kretanja kapitala.
Sloveniju pak čeka ratifikacija Sporazuma o arbitraži, koji je Hrvatski sabor prihvatio, a Državni zbor o njemu još nije ni raspravljao. Vlada je sporazum uputila na procjenu Ustavnom sudu, koji bi u veljači ili ožujku trebao donijeti mišljenje, o kojem će ovisiti i to hoće li za prihvaćanje sporazuma biti nužna obična ili dvotrećinska većina u parlamentu. Potonji scenarij otvara mogućnost da sporazum padne u Državnom zboru jer najveća opozicijska stranka, SDS Janeza Janše, tvrdi da ga neće poduprijeti. No, prije nego što sporazum uopće dođe u parlament, Državni bi zbor mogao o njemu raspisati i prethodni savjetodavni referendum, s čime se slaže i vlada, dok opozicija traži da referendum bude naknadni, odnosno obvezujući.
Španjolska se nada dovršetku pregovora
MADRID - Španjolska, koje j preuzela predsjedništvo EU u prvoj polovici ove godine, u više je navrata istaknula kako se nada da će hrvatski pregovori biti zaključeni u prvoj polovici ove godine. Švedska, koja je predsjedala u drugoj polovici prošle godine, je bila već najavila pripremu pristupnog sporazuma. No, glavni je problem i dalje pravosuđe iako hrvatski glavni pregovarač Vladimir Drobnjak tvrdi da će i tu biti pozitivnih vijesti. (Ž. T.)
Što nas Čeka u 2010. godini
Slovenija
Ustavni sud - trebao bi odlučivati o ustavnosti Sporazuma o arbitraži
Referendum - vjerojatno će ga organizirati slovenska vlada prije glasanja u parlamentu
Državni zbor - trebao bi glasati o Sporazumu. Ovisno o odluci Ustavnog suda, bit će nužna obična ili dvotrećinska većina
Hrvatska
SOPS - Slovenija tvrdi da ga je Hrvatska prihvatila, ali da ga ne primjenjuje
ZERP - Slovenija traži dodatne garancije da Hrvatska neće ponovno aktivirati ZERP prema njoj
Krško - Slovenija je nezadovoljna što Hrvatska ne uplaćuje svoje obaveze u fond za dekomisiju.