LJUBLJANA - Porezni obveznici u Sloveniji nominalno duguju državi više od 1,5 milijardi eura, ali popis najvećih poreznih dužnika vjerojatno neće biti objavljen s imenima i prezimenima i nazivima tvrtki, zbog ocjena da bi to moglo biti poslovno kontraproduktivno.
"To bi zatrovalo poslovni okoliš i pitanje je bi li netko s takvim ubuduće htio poslovati", izjavio je u srijedu za Slovenski radio predsjednik slovenske gospodarske komore Samo Hribar Milič.
Nakon što je popis najvećih hrvatskih poreznih dužnika u utorak objavilo hrvatsko ministarstvo financija, u Sloveniji su se pojavile informacije da sličnu akciju namjerava provesti i vlada premijera Janeza Janše. Neki mediji navode da je ta mogućnost spomenuta u koalicijskom ugovoru stranaka u sadašnjoj vladi, a ministarstvo financija izjavilo je u utorak da je mogućnost objave popisa poreznih dužnika još u razmatranju.
Slovenski mediji u vezi s tim navode da pravnici i poslovni krugovi iznose rezerve prema eventualnoj objavi popisa poreznih dužnika, na kojemu bi bili i specifični podaci o poreznim neplatišama.
Ljubljansko "Delo" navodi da prema postojećem zakonu o poreznom postupku u Sloveniji podaci o poreznom neplatiši smiju biti javno objavljeni samo ako porezni obveznik javno i u medijima prethodno "nepotpuno ili jednostrano" iznosi podatke vezane na svoje porezne obveze, kako bi se porezna uprava zaštitila od iznošenja netočnih podataka kojima bi se mogao ugroziti njen ugled. U pravilu su, navode u slovenskoj poreznoj upravi, podaci o poreznim obvezama tajni i mogu se iznijeti samo uz prethodnu pismenu suglasnost obveznika.
U slovenskopj poreznoj upravi, navode mediji, ističu da su ove godine svojim elektroničkim sustavom praćenja, znatno popravili naplatu poreza. Prema službenim podacima iz porezne uprave, stanje neplaćenog poreza polovicom ove godine iznosilo je 1,526 milijardi eura, ali da je tzv. "aktivni dug" bio znatno manji - 1,065 milijardi.
Slovenski radio navodi da je porezna uprava pripremila za vladu popis 100 najvećih poreznih dužnika, ali bez imena osoba i tvrtki koji su dužni, te da se veliki dio poreznog duga odnosi na tvrtke koje su završile u stečaju, pa se neće moći naplatiti. Mediji isto tako iznose da je velik dio dugovanja još aktivnih tvrtki rezultat krize i nelikvidnosti, pa i potraživanja prema drugim tvrtkama, čak i prema državi.