Kada će nadležni zaštititi korisnike obiteljskih domova? Hitni inspekcijski nadzor koji je proveden u obiteljskom domu Providence iz Dugog Rata kraj Omiša, u kojem su dvije štićenice preminule u nedjelju navečer tijekom požara koji je izbio u njihovoj sobi, pokazao je da u domu nije bilo tehničkih nepravilnosti niti je vlasnik prekršio propisane sigurnosne uvjete. Razlog požara bio je otvoreni plamen ili žar, iako još nije jasno kakv točno žar: štićenice, koje su bolovale od demencije, nisu bile pušačice niti su, koliko je poznato, kod sebe imale bilo kakvo sredstvo koje bi moglo izazvati otvoreni plamen.
Velika je to razlika u odnosu na dom u Andraševcu u kojem je požar izbio u siječnju ove godine i tijekom kojeg je preminulo šest nepokretnih štićenika. U tom se slučaju radilo o ilegalnom obiteljskom domu smještenom u potpuno neadekvatnom prostoru u kojem su štićenici preko noći bili bez nadzora, pa tako i te noći kad im se zapalila električna grijalica. Vlasnicu tog doma čeka sudski postupak i prijeti joj višegodišnji zatvor.
No, i protiv vlasnika doma iz Dugog Rata ići će optužni prijedlog. Jer ni taj dom nije u potpunosti radio u skladu s propisima: inspekcija resornog Ministarstva utvrdila je da su na smještaju imali 23 korisnika, iako je maksimalan dopušteni broj 20.
Naoko, čini se, sitan propust. No, samo se tako čini: uvjeti koje trebaju ispuniti obiteljski domovi toliko su bazični da svako odstupanje znači izravno dovođenje u opasnost života i zdravlja korisnika. Obiteljski domovi posebna su vrsta skrbi za starije i nemoćne koja je daleko sličnija onoj u udomiteljskim obiteljima, nego u ustanovi.
Može ga otvoriti bilo koja fizička osoba - ne treba imati registriranu firmu ili obrt - i to u svojoj obiteljskoj kući ako ispunjava uvjete poput sljedećih: mora imati priključak na struju i telefon, jedan zahod na šest korisnika, spavaonice ne smiju imati više od tri kreveta i moraju imati dnevno svjetlo te grijanje, a u "razdoblju visokih temperatura tamo moraju osigurati optimalnu temperaturu".
Intencija je da se u takvom domu o starijim osobama brinu članovi obitelji vlasnika, pa obiteljski dom uopće ne treba imati zaposlene stručnjake ili njegovatelje. Dakle, iako je predviđeno da štićenici žive zajedno s vlasnikom i da o njima brinu članovi njegove obitelji, propisano je da ih u domu smije biti - 20! Koliko obitelji u Hrvatskoj ima kuću dovoljno veliku da zbrine još 20 osoba i dovoljno članova obitelji za to?
Očito puno jer, prema podacima Ministarstva s početka godine, u Hrvatskoj djeluje oko 500 obiteljskih domova koji se brinu oko 5500 štićenika! Usporedbe radi, "pravih" je domova ukupno 142: tri državna, 48 županijskih i 94 privatna. Obiteljski domovi kao kategorija stvoreni su prije 15-ak godina zbog kroničnog nedostatka mjesta u priuštivim državnim i županijskim domovima te previsokih cijena za prosječnog umirovljenika u privatnim domovima.
U obiteljskim domovima cijene su niske, uvjeti koje moraju ispuniti minimalni, a kontrole rijetke: cijela socijala donedavno je imala 10-ak inspektora. U kakvim uvjetima doista žive mnogi od tih štićenika malo tko zna, a, čini se, najmanje nadležni. I to se mora promijeniti hitno, prije nego što se stradanja nastave.