ISTRAGA JUTARNJEG

Smjestio se na atraktivnoj lokaciji, a susjedi tvrde: ‘Čuli smo za njega, ali ga nitko nije vidio‘

Odlučili smo provjeriti poslovnu adresu na kojoj je izvjesni Ivan P. prijavio više od 40-ak pravnih subjekata, a riječ je o adresi na Pantovčaku

Ilustrativna fotografija (lijevo), Zgrada na zagrebačkom Pantovčaku u kojoj je izvjesni Ivan P. registrirao 56 tvrtki, a da ga tamo nikad nitko nije vidio (desno)

 Cropix/

Nakon što smo ekskluzivno razotkrili aferu megadirektor i slučaj Marija B., Jutarnji je došao i do podatka kako je u Hrvatskoj čak 155 osoba bilo ili jesu osnivači u više od deset tvrtki.

Na prvom je mjestu direktor Cammea Vladimir Minovski, drugi je Mario B., dok je za našu priču važno da je na četvrtom mjestu izvjesni Ivan P. koji je osnivač u 56 tvrtki.

Mi smo odlučili provjeriti poslovnu adresu na kojoj je četvrti na toj listi Ivan P. prijavio više od 40-ak pravnih subjekata, a riječ je o atraktivnoj adresi na Pantovčaku. No, tamo smo doznali da znaju za ime Ivan P., ali nitko ga, kažu, nikad nije vidio. Dobivaju njegovu poštu, tražila ga je više puta i policija, ali ne znaju tko je on.

- Fantomski direktor - govori nam sugovornica s te adrese te dodaje da taj problem postoji već gotovo desetak godina, ali da joj niti u primisli nije bilo, komentira, da je na njihovoj adresi prijavljen toliki broj tvrtki.

- Evo baš je nedavno došla neka pošta za njega, poštari to zataknu za vrata i ne znam što se onda dogodi s tim - objašnjava nam naša sugovornica. Njihovu adresu Ivan P., koji je preko nekih društava vezan i s Mariom B., direktorom povezanim s više od 350 tvrtki, prijavio je na sudskom registru kao službenu adresu, a riječ je o tvrtkama u kojima se i on sam pojavljuje kao direktor ili osnivač i od kojih većina više nije aktivna. Radi se o tvrtkama koje su isto tako bile u raznim problemima i koje je Ivan P. u pravilu preuzimao od ranijih direktora i osnivača, a na spomenutoj adresi prijavljivane su još od 2014. godine. Da su ljudi od preuzimanja tvrtki u problemima napravili biznis, očito je i iz tog oglasnika.

Dakle, ljudi bez stvarne adrese, s blokiranim računima kojima, očito, nije važno hoće li dobiti još jednu ovrhu ili će se njihovo ime naći na listi poreznih dužnika, od preuzimanja tvrtki u problemima napravili su zapravo unosan posao, jer ako po tvrtki dobiju oko tisuću eura, a okrenu ih na desetke, ako ne i stotine, onda to i nije toliko neisplativo.

Međutim, zašto je naš sustav postavljen na način da je to moguće i da se to radi u tolikoj mjeri te tko to uopće nadzire i prati, te zašto nitko ne reagira? Stečajni upravitelji u pravilu kad dobiju tvrtke bez imovine i bez sredstava za provedbu stečajnog postupka provedu takozvani skraćeni stečajni postupak, i to na način da niti ne ulaze u bit brisanja samog subjekta.

Za fantomske direktore i osnivače to je zapravo idealan izlaz, no prije toga oni tu tvrtku i po nekoliko puta prebace i pripoje, odnosno, "utope" ih u drugim pravnim društvima, ugase njihove bankovne račune i tako one egzistiraju u sustavu dok "brojač" Financijske agencije ne izbroji 120 dana neizvršenih osnova za plaćanje.

"Za pravne osobe koje u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje imaju evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana, a koje nemaju zaposlenih te nisu zadovoljeni uvjeti za brisanje iz sudskog registra po službenoj dužnosti, Fina će nadležnom sudu podnijeti zahtjev za provedbu skraćenog stečajnog postupka", postupak je koji slijedi.

Potom Fina dostavlja prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, odnosno zahtjev za provedbu skraćenoga stečajnog postupka, u roku od 8 dana od isteka razdoblja u kojem su za pravnu osobu ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka, dostavom pisanog podneska nadležnom trgovačkom sudu prema sjedištu pravne osobe. No, ako tamo nema nikoga, objavom na oglasnoj ploči Trgovačkog suda i to je, uglavnom, kraj tog pravnog subjekta, pa i njegovih problema.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2022 02:57