KLISOVIĆEVA ZAMJENICA

‘Smračilo mi se kad sam čula što je Pavičić Vukičević rekla. Ili laže ili ništa ne razumije‘

Nećemo sjeći glave, nego uvesti red, rad i disciplinu. Tko dalje neće pratiti pravila igre, tražit će drugi posao, kaže Dina Vasić za Jutarnji
Dina Vasić
 Ronald Goršić/Cropix

Kao zamjenicu gradonačelnika Zagreba, kandidat SDP-a Joško Klisović istaknuo je stručnjakinju za financije, Dinu Vasić. Ona predaje na Katedri za financije i računovodstvo Zagrebačke škole ekonomije i menagementa, i doktorski je kandidat na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.

Predaje Poslovne, Obiteljske i Međunarodne financije, te Spajanja i preuzimanja. Kao vanjski predavač sudjeluje i u Master in Menagement programu na Luxembourg School of Business Administration. U intervjuu je detaljnjo iznijela financijske probleme Grada Zagreba i kako bi ih riješila kada bi dobila povjerenje birača.

Kakav vam je financijski plan za Zagreb?

Treba krenuti od stabiliziranja financija, a mi za to imamo mjere. Službeno, Grad ima 1,3 milijardi kuna duga, a neslužbeno smo dobili informaciju da je taj iznos i 10 puta veći. Nitko ne može znati kakav je točno dug i svi nagađaju. Dok netko ne uđe, ne pootvara sve ormare i izvuče sve kosture koji će poispadati kroz vrijeme, nećemo znati kakve su financije Grada Zagreba.

Nitko od kandidata za gradonačelnika i njihovih zamjenika, osim Klisovića, ne iznosi konkretnu financijsku konstrukciju, nego govore kako će graditi Grad. A moje je prvo pitanje - gdje su pare? Moja je uloga zasukati rukave i, kako je Churchil, rekao - idemo raditi, a čekaju nas krv, znoj i suze.

Kako izgleda vaša financijska konstrukcija?

Imamo stabilizacijske mjere. Prvo je pitanje koliko stvarno imamo duga. No, ne možemo čekati i moramo odmah početi s konkretnim uštedama na stvarima koje nisu esencijalne za funkcioniranje grada. Problem Grada je ogroman netransparentan proračun. U 2020. proračun je bio na gotovo 12 milijardi kuna. Bili su svjesni da Grad nije bio u mogućnosti servisirati svoje financijske obveze, ali se nitko nije pobrinuo za ozbiljan rebalans. Naprotiv, proračun za 2021. popeo se do 14 milijardi. Ako uzmemo u obzir da Hrvatska ima proračun oko 147 milijardi, to znači da je Grad Zagreb na 10 posto. Apsurd cijele priče je da kreditni rejting Grada Zagreba, koji ovisi o sposobnosti namirivanja obveza, uopće ne prati kreditni rejting države. Prvo ćemo uspostaviti transparentnu riznicu grada, nakon toga idemo na saniranje postojećih neplaćenih obveza i naplatu potraživanja. Refinancirat ćemo dug kapitalom po povoljnijim uvjetima. Tražit ćemo reviziju kreditnog rejtinga, a novac za nove projekte će doći i iz fondova EU. Gradske nekretnine ići će hitno u gospodarsku funkciju i od toga planiramo jedan solidan dio prihoda.
Vršiteljica dužnosti gradonačelnika i kandidatkinja Stranke rada i solidarnosti Jelena Pavičić Vukičević kaže da su financije Grada stabilne.

image
Dina Vasić
Ronald Goršić/Cropix

Smračilo mi se kada sam to čula. Tu vidim ili potpuno nerazumijevanje situacije u kojoj se Grad nalazi, ili laganje biračima u oči. Prvo, Zagreb ima niži kreditni rejting od Republike Hrvatske, što je nedopustivo, a velik dio proračuna namiruje se od države. Istina, u studenome 2020. od Moody'sa su dobili kreditni rejting Ba1, a još je interesantnije da je u rujnu prošle godine S&P izbacio kreditni rejting Grada i spustio ga na BB –, što znači da se Zagreb našao u junk kreditnom razredu. Dakle, to je neinvesticijski kreditni rejting kojim se poduzetnicima, obrtnicima i vanjskim investitorima daje do znanja kako je bilo kakvo poslovanje u Gradu bez pretjeranih benefita i da Zagreb nije investicijska meka. To je prva stvar koju moramo sanirati.

Kako ćete sanirati?

Ući i vidjeti u kakvom su stanju financije, uz ozbiljan due dilligence. Znamo da je ogromna tekuća potrošnja, ali svi vidimo samo prvu razinu proračuna. Što je s drugom, trećom i četvrtom razinom gdje se može vidjeti sumanuto trošenje. Najveći dio proračuna odlazi na zaposlene, čak 38 posto. Drugi veliki problem je što proračun već dugo nije dobio ozbiljan rebalans. Sjećam se 2016. kada je proračun bio 8 milijardi kuna, a 2021. skače na 14 milijardi, a pritom mi u Zagrebu ne vidimo nikakve benefite toga proračuna. Dapače, vidimo samo gomilanje zaposlenih i neadekvatnu uslugu građanima.

image
Ivan Račan, Dina Vasić, Joško Klisović i Renato Petek
Darko Tomas/Cropix

Imate li plan za višak zaposlenih?

Svi znamo nekog tko radi u Gradu i ima solidna primanja. Ja nisam protiv toga da ljudi budu dobro honorirani za svoj rad, ali sam iznimno protiv toga da ljudi koji ne rade svoj posao, ili ga ne rade dovoljno dobro, budu godinama dobro plaćeni za nerad i da nitko ne reagira. Stvorena je uhljebnička meka. Pritom nitko ne zna koliko tko radi i kakva je čija učinkovitost. Kad radite u nekoj firmi znate da imate određene mjere, KPI, "key performance indicator" koje valoriziraju vaš rad. Ako nisi dosegnuo zahtijevanu mjeru, određeni standard, dobit ćeš opomenu, a ako se to ne promijeni, odlaziš. U Gradu Zagrebu i njegovim firmama to sada nije tako.

Jedna od prvih stavki je rezanje gradskih ureda na njih deset i reorganizacija poslovanja. Grad Zagreb je najveći grad, glavni grad Hrvatske i ima status županije. Aparat je velik, ali ne treba 27 ureda.

Nećemo sjeći glave, nego uvesti red, rad i disciplinu - sistematizirati poslovanje. Racionalizirat ćemo potrošnji i osigurati socijalna prava. Ali nema govora o tome da se svima linearno podijele otkazi. Tako će otpasti i oni koji skromno i dobro rade svoj posao, oni koji su politički i kumski nezaštićeni i onda stvarate socijalu. Tko dalje neće pratiti pravila igre, tražit će drugi posao. Nemoguće je da curi novac iz proračuna, a da se ne zna kamo odlazi. Znaju oni koji vide 4. razinu proračuna, a mi kao građani sve to financiramo.

Imamo oko 45 posto pročelnika kojima ove godine istječe mandat, a plaće svih pročelnika na godišnjoj razini iznose 9,7 milijuna kuna. Ako se sreže broj pročelnika, uvedete sistematizaciju poslovanja i vidjet ćete da za neka radna mjesta neće biti potrebe, ali će biti posla za sve koji će htjeti raditi i imaju znanja i kompetencije. Grad ima dovoljno poduzeća koja trebaju konačno početi raditi poslove za koja su osnovana. Idemo na ozbiljan rebalans proračuna, uz reviziju potencijalno štetnih ugovora.

Govorili ste o riznici Grada Zagreba. Što s njom?

Grad Zagreb ima cash-pooling account, ali nema riznicu. Riznica ili trezor mora biti javno dostupan po primjeru nekih drugih gradova u svijetu, a znači da se sve transakcije moraju vidjeti online. Primjerice, ako nas dvije odemo na kavu, a ja to prikazujem kao trošak reprezentacije, taj račun isti dan, ili unutar 24 sata, moram dostaviti riznici koja na web stranici objavljuje tko je otišao na kavu, s kime, zašto i koliko je potrošio. Građani moraju vidjeti tko, kada, gdje i koliko troši njihov novac. Jedan od mojih osnovnih zadataka jest riješiti transparentnost. Tek kada se to riješi, možete, uvjetno rečeno, okrenuti telefon i nazvati rejting agencije i tražiti da se Zagrebu makne neinvesticijski rejting. Inače ne možemo dalje.

Ako imate bolji kreditni rejting, možete se jeftinije zaduživati i refinancirati postojeće dugove na tržištu kapitala. Danas je novac dostupan na tržištu kapitala i prilično je jeftin. Imamo i fondove EU. Potencijal koji je trenutno zanemaren.

Kakav vam je plan za Gredelj, Paromlin, Zagrepčanku...?

Zagreb ima puno nekretnina, ali to ne koristi. To je kao da ste na parking stavili nove automobile i tu i tamo ih pogledate. Dakle, ne vozite ih, ne perete, ali svake godine plaćate za njih registraciju i tehnički. To su nekretnine u vlasništvu Grada Zagreba. Grad ima Zagrepčanku, Gredelj, Paromlin, ogromna, iznimno vrijedna zdanja koja nisu u gospodarskoj funkciji. Za Gredelj Grad Zagreb mjesečno plaća oko pola milijuna kuna samo na održavanje.

Htjeli su ove godine staviti u proračun prodaju Gredelja, Paromlina i drugih nekretnina. Mislim da ih ne treba prodavati jer ne postoji utvrđena njihova fer vrijednost na tržištu. Naš plan je drugačiji. Za Gredelj je da ga revitaliziramo u novu urbanu cjelinu gdje bi bila druga scena HNK, nova zgrada Zagrebačke filharmonije, knjižnica, muzeji, centar civilnog društva glazbeni klubovi, moderno prometno autobusno - željezničko čvorište, škola, vrtić, šetnice, parkovi, tržnica, poslovni-stambeni kompleks.

Podržavate li raspisivanje natječaja za idejno arhitektonsko rješenje SRC-a Svetice Maksimir koje uključuje tri stadiona u okviru kojih je i Dinamov?

Raspisivanje toga natječaja je niski udarac v. d gradonačelnika prema svim kandidatima u kampanji za izbor gradonačelnika. To pokazuje nesmotrenost i brzopleto donošenje odluka koje idu prema pogodovanju. Takve stvari se ne rade u predizborno vrijeme kao predizborni trik. To me kao Zagrepčanku izbaci iz takta. Grad neće financirati izgradnju Dinamova stadiona, to će učiniti Dinamo, a grad može dati zemljište u koncesiju ili pravo građenja.

V. d. gradonačelnika Pavičić Vukičević i kandidatkinja za gradonačelnicu kaže da ne vidi problem u zaduženosti grada.
Ako ne vidi u tome problem, onda bih je posjela s financijskim stručnjacima pa neka joj objasne o čemu se radi. Ne zna elementarne financije i ekonomiju. Ako zaduženost nije tako strašna, pitala bih ju temeljem čega diže proračun svake godine i kako misli refinancirati obveze koje dolaze na naplatu 2023. I zašto su dana jamstva od 2,3 milijarde na obveznice Holdinga za dug iz 2007.? Ako ona to ne smatra problematičnim, onda joj nikako nije mjesto u gradskoj upravi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. rujan 2022 19:04