Među pojavama govora mržnje i nasilja prema Srbima u 2020. ističu se fizički napadi, prijetnje, uništavanje imovine i historijski revizionizam, dok u nekim slučajevima posebno brine spora i neodgovarajuća reakcija državnih tijela, upozorio je u utorak SNV.
U godišnjem izvještaju Srpskog narodnog vijeća (SNV) istaknuto je kako revizionistički i negacionistički stavovi usmjereni ponajviše prema Srbima, ali i prema antifašističkom nasljeđu, nisu rijetkost. Posljedica toga je ukorjenjivanje mržnje u dijelu stanovništva koja pak poprima oblike nasilja, navodi se.
Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac istaknuo je kako zakonodavni okvir koji bi to trebao spriječiti djelomično postoji u odredbama Zakona o prekršajima i Kaznenom zakonu, ali se te odredbe ponekad nesustavno i neujednačeno primjenjuju.
"Poseban problem je neujednačena sudska praksa kod poziva 'za dom spremni' - jedan sud osuđuje izvikivanje, a drugi oslobađa", rekao je.
Ujednačiti sudsku praksu kod uzvika 'Za dom spremni'
Kada je riječ o izvikivanju poziva na početku Thompsonove pjesme "Čavoglave", navode se razlozi da je to mobiliziralo ljude tijekom Domovinskog rata pa se ne može izjednačavati s povikom iz vremena totalitarnog režima, ali smatra Pupovac, to objašnjenje daje legitimaciju i normalnost takvih pozdrava u prigodama javnog karaktera.
Mišljenja je da je potrebno promijeniti sudsku praksu te je ujednačiti i usustaviti jer bez toga pozitivne geste koje su napravljene, poput prošlogodišnjeg obilježavanja godišnjice Oluje u Kninu, neće moći postići ono što je društvu potrebno.
Smatra da ni izmjene zakona nisu dovoljne ako ih ne slijede obrazovna i medijska politika te koncept jer "dobar dio govora mržnje dolazi iz te neraščišćene baštine".
Pupovac je naveo kako se problem govora mržnje i povijesnog revizionizma s kojim se susreću Srbi širi i na sve druge koji se nekome ne sviđaju iz bilo kojeg razloga.
Nalazi slični onima iz prijašnjih godina, ali manje nasilja
"Nekultura, netolerancija i mržnja su tri zabrinjavajuća tipa govora koji se šire našim društvom kad su posrijedi bilo koje vrste razlika, oprečnih stavova, identitetska obilježja. To se može zaustaviti samo borbom za toleranciju i raspravu", poručio je.
Autor izvještaja Tihomir Ponoš istaknuo je kako su nalazi u velikoj mjeri slični nalazima iz prijašnjih godina, ali broj napada nešto je manji nego 2019. godine, a moguće da je razlog epidemija koronavirusa koja se odrazila i na izvještaj.
Primjerice, kad se gleda tablica slučajeva povijesnog revizionizma, govora mržnje i nasilja prema Srbima, u 2020. godini zabilježeno je 214 slučajeva, godinu prije bilo ih je čak 400, a 2018. bilo ih je 381.
U 2020. najzastupljenije je bilo vrijeđanje i prijetnje upućene Srbima i srpskim institucijama u Hrvatskoj (50 slučajeva), zatim govor mržnje i etnička netrpeljivost u medijima (38), etnička netrpeljivost i povijesni revizionizam u izjavama javnih osoba (35), grafiti i znakovlje koji sadrže govor mržnje i etničku netrpeljivost (30) te fizički napadi, odnosno broj napadnutih osoba (21).
Ustaško znakovlje najučestalije u Dalmaciji i Zagrebu
Kategorije u kojima su zabilježeni slučajevi su i javne akcije koje imaju obilježja netrpeljivosti prema Srbima (14), govor mržnje i etnička netrpeljivost na sportskim terenima (8), oštećena, uništena i ukradena imovina privatnih osoba i srpskih institucija (8), oštećeni i uništeni antifašistički spomenici (7) te oštećene i uništene dvojezične ploče (3).
Između ostaloga, u izvještaju se navodi kako brine povećani broj fizičkih sukoba u Vukovaru izazvanih nacionalnim porijeklom tijekom cijele godine. Obilježavanje javnih prostora ustaškim znakovljem postalo je uobičajeno, a obilježavaju se i spomenici kulture poput Kožare, dijela ustaškog logorskog kompleksa Jasenovac.
Navodi se i kako su govor mržnje i ekstremizam postali gotovo svakodnevna pojava, dok su ustaško znakovlje i govor mržnje na javnim prostorima učestaliji u Dalmaciji i Zagrebu, a dijelom u Slavoniji. Govoru mržnje bili su izvrgnuti i politički predstavnici Srba u Hrvatskoj.
U tom kontekstu, Pupovac i Ponoš naveli su kako se predsjednik Republike Zoran Milanović u ovom izvještaju pozitivno spominje, ali njegove nedavne izjave imaju naznake da budu u izvještaju za 2021. godinu, ali to još treba analizirati.
Ipak, ne bi bio najviše pozicionirana osoba koja je bila spomenuta u negativnom kontekstu jer je i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović već bila spomenuta.