StoryEditor
JAVNO IZVJEŠĆE

SOA OTKRILA KLJUČNE SIGURNOSNE RIZIKE S KOJIMA SE SUOČAVA HRVATSKA Ovo su najveće potencijalne opasnosti za Lijepu našu

 
u krugu: Daniel Markić
 CROPIX

Potencijalni rizik terorističkih napada od strane tzv. vukova samotnjaka, povratak pripadnika ISIL-a u države jugoistočne Europe, koruptivno djelovanje organiziranog kriminala prema pojedincima u državnim institucijama, znatno povećanje pokušaja migranata da putem tzv. balkanske rute ilegalno uđu u Hrvatsku, mogućnost povećanja kibernetičkih napada s obzirom na predsjedanje RH Vijećem EU, glavni su sigurnosni rizici s kojima se suočava i s kojima će se i u budućnosti suočavati Hrvatska, stoji u najnovijem Javnom izvješću za 2018. godinu Sigurnosno-obavještajne agencije.

U izvješću se jasno navodi kako je sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj stabilna i trenutno ne postoje vidljivi potencijali njene značajnije destabilizacije. No u izvješću se navodi više potencijalnih opasnosti za sigurnosni poredak države. U izvještaju se tako u više navrata ističe opasnost od povratka pripadnika ISIL-a u države jugoistočnog susjedstva. Kao i u prošlogodišnjem, tako i u ovom izvješću navodi se kako je s područja jugoistočne Europe na ratišta u Irak i Siriju otišlo oko 1000 pristaša džihadističkog salafizma. Iako se ne precizira o kojim je državama riječ, jasno je da su to Bosna i Hercegovina, Kosovo, Albanija... Oko trećine njih se vratilo u matične države, a četvrtina ih je poginula u borbama.

SOA je prvi put navela kako su se u redovima ISIL-a borila dva muškarca, koja su najvjerojatnije poginula, a imali su i hrvatsko državljanstvo. Prema neslužbenim informacijama, riječ je o Eduardu Durgutiju i Kristijanu Krniću. Durguti zvan Muaz je poznati pripadnik islamskog radikalnog pokreta u BiH. Uhićen je u BiH još 2014. u policijskoj operaciji “Damask” zbog sudjelovanja u ekstremističkom mudžahedinskom pokretu u Gornjoj Maoči, a tada mu se kao mjesto prebivališta navodilo Zenica. Prošle godine BiH službe su objavile da je poginuo u borbama u Siriji kao pripadnik ISIL-a. Prema našim informacijama Durguti je porijeklom iz BiH, a uz hrvatsko imao je i austrijsko državljanstvo. U ISIL je otišao iz Švicarske, nikad nije živio u Hrvatskoj, a nije poznato kada je i kako dobio hrvatsko državljanstvo. Porijeklom iz BiH je i Kristijan Krnić koji je također uz hrvatsko imao i austrijsko državljanstvo. Ni on nikad nije živio u Hrvatskoj, a u ISIL je otišao iz Austrije. Osim njih, u redovima ISIL-a je bilo i pet žena koje imaju i hrvatsko državljanstvo, a prema izvješću SOA-e one su se ovoj organizaciji pridružile kao pratnja supruzima “džihadistima”, a neke su u Siriji i Iraku rodile djecu. Neke od njih sada su u civilnim kampovima pod kontrolom tursko-arapskih snaga.

 

Kao dodatni sigurnosni problem u izvještaju se navodi tranzit stranih državljana preko hrvatskog teritorija, a za koje postoje indicije da podupiru terorističke aktivnosti. U SOA-i navode da poduzimaju “preventivne aktivnosti u cilju zaštite RH ali i ostalih europskih država”. U izvještaju se to ne navodi, ali riječ je o osobama koje rade u Sloveniji i Austriji, a pripadnici SOA-e s njima obavljaju razgovore pri ulasku u RH. Zbog takvih mjera SOA je nedavno bila na meti pojedinih BiH medija.

U izvještaju se također apostrofira kako je prošle godine broj ilegalnih migranata prema Europi smanjen, ali se za oko trećinu povećao njihov broj na tzv. balkanskoj ruti koja prolazi kroz Hrvatsku. Tako se navodi da migranti sve više koriste rutu preko Albanije, Crne Gore, BiH prema Hrvatskoj. Usprkos većem priljevu migranata, u Hrvatskoj, tvrde u SOA-i, ne postoji ozbiljniji antimigracijski ekstremizam. No, trend jačanja antimigracijskih pokreta u Europi srednjoročno bi mogao voditi jačanju takvih skupina i kod nas. Također se navodi kako u Hrvatskoj niti jedna vrsta ekstremizma nema širu potporu javnosti niti značajan broj sljedbenika. Pripadnici ekstremističkih skupina imaju vrlo malu sposobnost izazivanja nasilja ili sukoba većih razmjera.

Kao jednu od sve većih prijetnji nacionalnoj sigurnosti u izvještaju se navode kibernetički napadi kojih je Hrvatska posljednjih godina sve više meta. U najnovijem izvještaju se ne navodi koliko ih je bilo u 2017., ali se tvrdi kako je više napada otkriveno u najranijoj fazi. Riječ je o tzv. APT napadima koje karakterizira visoka razina stručnosti i prikrivenosti u dužem razdoblju, a mete su vladina tijela, kritična infrastruktura državnih institucija članica NATO-a i EU, s ciljem prikupljanja podataka o njihovim diplomatskim, vojnim i gospodarskim aktivnostima i sl. Zbog složenosti i troškova takvih napada opravdano se sumnja da su APT napadi sponzorirani od strane pojedinih država, navodi se u izvještaju. U SOA-i smatraju kako s obzirom na predsjedanje Hrvatske Vijećem EU 2020., postoji rizik da se poveća broj APT napada na informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela.

SOA upozorava i na djelovanje organiziranog kriminala koji nastoji koruptivno djelovati prema pojedincima u državnim institucijama koji zlouporabom položaja i ovlasti pogoduju organiziranom kriminalu. Također se navodi da je tijekom prošle godine spriječeno više pokušaja krijumčarenja oružja prema zapadnoj Europi preko Hrvatske te da su kriminalne skupine sve aktivnije u krijumčarenju ljudi na balkanskoj ruti.

U izvještaju se također navodi kako je Hrvatska meta obavještajnog djelovanja pojedinih država “koje NATO i EU percipiraju kao sigurnosni izazov ili prijetnju, a koje na prostoru jugoistočne Europe žele ostvariti utjecaj koji nije u skladu s euroatlantskom perspektivom tog područja”. Iz ovog opisa može se zaključiti kako je riječ o Rusiji i Srbiji. Tema interesa stranih obavještajaca su hrvatski stavovi u NATO-u i EU, hrvatska politika prema jugoistoku Europe i gospodarstvo.

Sigurnosne prijetnje

- postoji potencijalni rizik za terorističke napade od strane tzv. vukova samotnjaka

- visoki rizik od povratka pripadnika ISIL-a u države jugoistočne Europe

- tranzit stranih državljana koji podupiru terorističke aktivnosti preko hrvatskog teritorija

- koruptivno djelovanje organiziranog kriminala prema pojedincima u državnim institucijama

- znatno povećan pritisak migranata koji putem tzv. balkanske rute žele ilegalno ući u Hrvatsku

- mogućnost povećanja kibernetičkih napada na informacijske i komunikacijske sustave državnih institucija s obzirom na predsjedanje RH Vijećem EU

Brojke SOA-e u 2018.

- 511 - raznih analitičkih uradaka upućeno je državnom vrhu

- 12.600 - sigurnosno-obavještajnih informacija upućeno je raznim nadležnim tijelima

- 5730 - preventivnih sigurnosnih provjera

- 24.000 - sigurnosnih provjera osoba koje su imale pristup štićenim osobama

- 67.353 - provjera u postupku rješavanja statusa stranaca i državljanstva

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 20:22