Sramotno”, “poražavajuće”, “ispodprosječno”, “nepismeno” - tako bismo otprilike mogli sažeti ovotjedne reakcije na rezultate petog PISA testiranja, koje se u Hrvatskoj održalo lani. Otkako su naši 15-godišnjaci prvi put pristupili PISA testu prije 12 godina, pojavljuju se ti epiteti, ne nužno istim redoslijedom. I svaki put rezultati pokazuju, kao uostalom i ovi na posljednjem testiranju kojem je pristupilo 6600 naših učenika, da kaskamo za razvijenim zemljama Europe u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti - za Slovencima koji su ostvarili 21. mjesto zaostajemo dvadesetak mjesta, Estoncima koju su bili 5. nismo ni blizu, a u leđa gledamo i učenicima azijskih zemalja koji redovito zauzmu prva tri mjesta. Kako su nam objasnili statističari, naši su učenici, iako prividno u sredini rang-ljestvice (u čitalačkoj pismenosti na 29. mjestu, u matematičkoj na 40., a u prirodoslovnoj na 36. od ukupno 79 zemalja), zapravo ispodprosječni s obzirom na to da se u metodologiji PISA testova sve zemlje ravnaju prema rezultatima zemalja članica OECD-a. Tako Hrvatska u čitalačkoj pismenosti (479 bodova) ima gotovo deset bodova manje od prosjeka tih zemalja, 20 bodova manje od Njemačke te 75 bodova manje od čitalačkih prvaka Kineza. Dodatnim statističkim natezanjem doznat ćemo da je petina hrvatskih učenika funkcionalno nepismena i da ih 64 posto ne zna izračunati površinu stana. Dovoljno je to, prema izjavama nekih javnih aktera, da se u Hrvatskoj odmah proglasi Dan žalosti, dok je drugima to dobrodošla municija za dnevnopolitička prepucavanja. Konsternacija je, dakako, obvezna, a rijetki će u toj kakofoniji postaviti ono djetinjasto pitanje – dobro, čemu to? U pet rundi PISA testiranja Hrvatska je potrošila, kako smo doznali, oko pet milijuna kuna. Što smo time dobili?
"Sramotno”, “poražavajuće”, “ispodprosječno”, “nepismeno” - tako bismo otprilike mogli sažeti ovotjedne reakcije na rezultate petog PISA testiranja, koje se u Hrvatskoj održalo lani. Otkako su naši 15-godišnjaci prvi put pristupili PISA testu prije 12 godina, pojavljuju se ti epiteti, ne nužno istim redoslijedom.
I svaki put rezultati pokazuju, kao uostalom i ovi na posljednjem testiranju kojem je pristupilo 6600 naših učenika, da kaskamo za razvijenim zemljama Europe u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti - za Slovencima koji su ostvarili 21. mjesto zaostajemo dvadesetak mjesta, Estoncima koju su bili 5. nismo ni blizu, a u leđa gledamo i učenicima azijskih zemalja koji redovito zauzmu prva tri mjesta. Kako su nam objasnili statističari, naši su uče...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....