Izvoz ribe i ribljih prerađevina, prema podacima HGK, lani je bio manji nego u 2012. godini. Izvezeno je 26.555 tona u vrijednosti od 123 milijuna američkih dolara (godinu dana prije vrijednost je bila 127 milijuna dolara), od čega najveći dio, 92.600 tona, otpada na svježu rashlađenu ribu, piše Glas Istre.
Ipak, porast bilježi izvoz zamrznute ribe i ribljih fileta, te ljuskara i mekušaca, dok je svježe ribe izvezeno šest posto manje. Za osam posto porastao je izvoz ribljih konzervi.
Uvoz ribe lani je iznosio 24.927 tona, odnosno 83 milijuna i 693 tisuće dolara, što je smanjenje u odnosu na 2012. godinu, kada smo uvezli ribe i ribljih prerađevina za 91 milijun dolara.
Na hrvatskoj uvoznoj listi našli su se i živa ukrasna riba iz Indonezije i Singapura, žive pastrve iz BiH, te šarani iz Mađarske. Zabilježen je i uvoz ribljih jetara i ikre iz Velike Britanije, Italije i Danske – što pokazuje kako se Hrvati nisu odrekli kavijara – te smrznutih jastoga iz Portugala, Danske, Slovenije, Mađarske i Singapura.
Uvoze se i škampi iz niza zemalja, među kojima su Slovenija i Mađarska, hladnovodne kozice iz Argentine i Češke, te vodeni beskralježnjaci iz Vijetnama.
Potrošnja ribe u kućanstvima, izračunata 'po glavi' stanovnika, pokazuje kako Hrvatska nije ribarska nacija. Prema tim brojkama, koje pokazuju da svaki stanovnik Hrvatske pojede oko devet kilograma ribe u godini dana, na začelju smo zemalja Europske unije. Prosjek za europske zemlje je 21 kilogram godišnje, dok su svjetski prvaci žitelji Islanda, koji pojedu 90 kilograma ribe po glavi kroz godinu dana, piše Glas Istre.