KONFERENCIJA HANZA MEDIJE

Šonje secirao hrvatsko gospodarstvo u 7 slika: ‘1994. i 1995. smo postigli nešto nevjerojatno‘

Šonje je istaknuo glavna postignuća, ali i dugoročne izazove koje Republika Hrvatska mora riješiti
Velimir Šonje i graf o kretanju hrvatskog BDP-a
 Goran Mehkek/Cropix/Velimir Šonje, Arhivanalitika

Ekonomski analitičar Velimir Šonje je na konferenciji Hanza Medije "30 godina samostalnosti - ključni hrvatski uspjesi" kroz kraće predavanje opisao gospodarsku sliku Hrvatske u proteklih 30 godina.

Šonje je istaknuo glavna postignuća, ali i dugoročne izazove koje Republika Hrvatska mora riješiti.

- Što se ekonomije tiče, podsjetimo se s čime smo ušli u 1991. Ušli nakon desetljeća stagnacije bez gospodarskog rasta, na to desetljeće stagnacije i pada nadovezuju se tranzicijski i ratni događaji i kumulativan pad od nevjerojatnih 40 posto BDP-a do 1993 godine. Bio je to period ekstremne inflacije koju smo zaustavili 1993. i postigli nešto nevjerojatno. Naime, 1994., u ratu, 1995., rat još traje, mi imamo iznimno visoke stope rasta. Izlazimo kao pobjednici i kao zemlja koja već 1994. bilježi visoke stope rasta, kreće i poratna obnova, nikada više nismo stigli te stope rasta od 5,5 posto, zbog obnove, postinflacije i prvih učinaka tranzicijskih reformi i stvaranja tržišnog gospodarstva.

image
Hrvatsko gospodarstvo, 30 godina u sedam slika, slika broj 1
Velimir Šonje, Arhivanalitika

Događa se kriza krajem devedesetih, kriza tržišta u nastajanju i slabosti u privatizaciji i bankarskom sustavu, no već 2000. počinje novi devetogodišnji ciklus rasta uz prosjek od 4,2 posto. Konsolidirali smo bankarski sustav, dogodile su se investicije u infrastrukturu, no uz skupo zaduživanje. Taj rast nije bio zdrav, bio je makroekonomski neuravnotežen. S 2009. godinom sve te slabosti dolaze na naplatu, zbog eksternog šoka, recesije, tu pokazujemo slabost, ostajemo u krizi sve do 2015. godine. Nakon toga, u periodu do 2019. dolazimo do covid krize, sada izlazimo iz nje, u nadi da će stope rasta ove i iduće dvije godine biti na razini prva dva velika ciklusa. Perspektiva ne izgleda loše. Nekada je dojam da je sve kod nas loše. Postotak kućanstava koja posjeduju odabrana trajna dobra je porastao - 1998. godine osam posto kućanstava nije imalo hladnjak, danas ga imaju svi. Danas preko 70 posto kućanstava posjeduje automobil, a drugi automobil danas ima više od 20 posto kućanstava.

image
Hrvatsko gospodarstvo, 30 godina u sedam slika, slika broj 2
Velimir Šonje, Arhivanalitika

U Hrvatskoj se živi mnogo bolje u dugom roku nego pred dvadeset godina. Hrvatska ne pripada među šampione tranzicije, Rumunjska je od najsiromašnije europske zemlje došla do 70 posto BDP-a EU - prestigli su nas, Poljska nas je prestigla, Estonija nas je daleko prestigla. Češka je zaostajala za Slovenijom, a danas je Slovenija neće stići. Mi apsolutno rastemo, ali nema konvergencije.

Ima i dobrih i loših strana, svatko će dati svoju interpretaciju. Kad se uspoređujemo s drugima, uvijek se može interpretirati. Slovenija je izgubila primat, pa bi mogli pokazati da smo blizu 80 posto slovenskog realnog dohotka i ne zaostajemo, čak smo i bolji nego krajem osamdesetih. Poljska, koja je zaostajala, iznad je 100, a do 2009. je Hrvatska bila razvijenija.

image
Hrvatsko gospodarstvo, 30 godina u sedam slika, slika broj 3
Velimir Šonje, Arhivanalitika

Nakon ulaska u EU otvorio se proces emigracije. Ljudi realiziraju svoje životne puteve drugdje. To je rezultat slobode. Samostalna država bez slobodnih ljudi gubi bitan element svoga smisla. Naša je zadaća da dio tih ljudi vratimo, taj potencijal postoji. Ali, kako? Ključ je gospodarstvo. Zemlje koje su dosegle 75 do 80 posto europskog prosjeka BDP-a nemaju pad stanovništva već useljavanje. Strateški cilj je jasan, 75 posto razine BDP-a EU do 2030., na toj razini broj stanovnika stagnira ili raste. Bez toga nećemo spriječiti daljnji pad broja stanovnika.

image
Hrvatsko gospodarstvo, 30 godina u sedam slika, slika broj 4
Velimir Šonje, Arhivanalitika

Pitanje je kompleksno, neću govoriti o obrazovnom sustavu, reformama itd... Ključna stvar je tema institucija. Važne su jer pogoduju ekonomskom rastu i razvoju - dobre institucije, dobro poslovno okruženje, efikasna administracija...

Ako nisu posložene kako treba, ekonomski rast ide sporo. Važna je sloboda izbora, sloboda medija, participacija građana... postoji uska veza između demokracije i ekonomskog razvitka. Hrvatska se odlijepila od prosjeka EU 11 i napredovala u zadnjih desetak godina. Kontrola korupcije je ispod prosjeka, ne možemo biti na 80 posto gospodarskog razvitka, a s korupcijom biti ispod prosjeka, to ne ide. To su reforme države i društva o kojima govorim.

image
Hrvatsko gospodarstvo, 30 godina u sedam slika, slika broj 5
Velimir Šonje, Arhivanalitika

Kvaliteta regulacije je bitna. Politička stabilnost i kontrola nasilja je bitna i dobra vijest, to je jedini element gdje smo bolji od prosjeka EU 11 i težimo prosjeku čak i Austrije. Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja u Europi, a možda i najsigurnija. Naša fizička sigurnost, naša imovina, najsigurniji smo u EU, to je jedna jaka i važna stvar na kojoj bi trebalo graditi temelje reformi.

image
Hrvatsko gospodarstvo, 30 godina u sedam slika, slika broj 6
Velimir Šonje, Arhivanalitika

Hrvatska je razvijenija nego prije trideset godina, pa i prije 10 godina. Vjerujem da u idućih deset godina imamo veliku razvojnu priliku. Dolaze nove generacije, ljudi rođeni 1991. danas su poduzetnici u punom radnom naponu, dolaze generacije rođene u slobodi. Uvođenje eura tu je kao sidro konačne stabilnosti kada će hrvatski financijski i vrijednosni papiri postati relevantni. Kada imate sigurnosni jastuk financijskog sustava europodručja, padovi će biti mnogo manji. Lakše je rasti u dobrim vremenima, a teže ne pasti duboko u težim vremenima. Oni ranjivi, kod njih padaju dublje. Imamo priliku koju moramo iskoristiti.

image
Hrvatsko gospodarstvo, 30 godina u sedam slika
Velimir Šonje, Arhivanalitika
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. prosinac 2022 18:08