Nakon jučerašnje sjednice Vlade, ministar financija Boris Lalovac održat će, kako doznajemo, sastanak s ostalim ministrima o predstojećem rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna.
Na sastanku u Banskim dvorima, tvrde naši izvori iz Vladinih krugova, Lalovac bi kolegama trebao predstaviti obrise rebalansa.
Proteklih je dana fokus javnosti bio usmjeren u izdvajanje HZZO-a iz Državne riznice od početka sljedeće godine. Iako je riječ o pitanju koje se ponajviše tiče proračuna za 2015., problem izdvajanja HZZO-a već je sada postao glavni kamen spoticanja između Lalovca i ministra zdravlja Siniše Varge. No, sukoba, čini se, više nema. Naime, na jučerašnjem sastanku Lalovca i Varge postignut je definitivni dogovor oko izlaska HZZO-a iz riznice, i to na način da se u HNB-u otvori poseban račun HZZO-a kao izvanproračunskog fonda.
Najvažniji program
Također, jasno je dogovoreno da u slučaju potrebe Ministarstvo financija može posuditi novac od HZZO-a, ali ga, doznajemo, mora u cijelosti vratiti, a to znači da će u idućoj godini HZZO raspolagati s barem 22 milijarde kuna. Sljedećih dana dvojica će ministara dogovarati tehničke detalje provedbe dogovorenog projekta, za koji Vlada navodno smatra da je jedan od najvažnijih u reformskom procesu.
Još nekoliko naših sugovornika iz Vlade jučer je ukazivalo kako na današnjem sastanku u Banskim dvorima ne treba očekivati nikakve sukobe. Uostalom, prijedlog rebalansa proračuna pred Vladom bi se trebao naći brzo, već sljedećeg tjedna.
- Situacija se smiruje, potignut je kompromis i od tog sastanka ne treba očekivati ništa spektakularno - kratko nam je kazao jedan naš izvor iz Vladinih krugova.
Na smirivanje situacije utjecao je i premijer Zoran Milanović, koji je u intervjuu za subotnji Jutarnji list “presudio” u sporu Lalovca i Varge, istakavši kako je zakonska obveza izdvajanje HZZO-a iz riznice, ali da i Ministarstvo financija treba imati pristup tim sredstvima.
Pritisak Bruxellesa
No, ministre već danas čeka novi izazov. Naime, Banski bi dvori do početka veljače 2015. trebali napraviti dubinsku analizu proračunskih rashoda. Odluka o tome trebala bi se naći na današnjoj sjednici Vlade, a cilj joj je, tvrde na Markovu trgu, izraditi paket mjera koje će dovesti do rezanja ukupne javne potrošnje, uz istodobno povećanje učinkovitosti javnoga sektora.
Pod posebnom lupom svojevrsnog Vladina CSI-ja za proračunske rezove trebale bi se naći plaće i ostali rashodi za zaposlene u državnim i javnim službama, zatim, subvencije, zdravstvo i poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih sličnih institucija, kao i porezni rashodi. Dubinsku će analizu odraditi pet novih povjerenstava, koje Vlada namjerava osnovati, a svako od tih povjerenstava Središnjem će povjerenstvu morati do 1. veljače 2015. dostaviti snimku stanja u svom resoru.
Na rengensko snimanje i ‘češljanje’ proračunskih rashoda Vlada se odlučila u vrijeme kada iz EU jača pritisak na Hrvatsku da javne financije dovede u red, odnosno da smanji proračunski manjak i zaustavi brz rast javnoga duga, koji već sada jako opterećuje hrvatski proračun. Prema Vladi jačaju pritisci i s domaćeg terena, s obzirom da tvrtke i građani sve češće upozoravaju da, nakon šest godina recesije, više ne mogu financirati nabujali javni sektor, od kojeg ne dobivaju adekvatne usluge.
Mirovine i socijala
Stručnjaci, pak, smatraju da je Vlada i ranije trebala napraviti analizu trošenja proračunskoga novca. Ili, preciznije, trebala je to raditi svake godine, i tako pronalaziti prostor za uštede. Tako, primjerice, Anto Bajo s Instituta za javne financije ističe da bi svako ministarstvo svake godine trebalo raditi svoju ‘inventuru’ i objavljivati nalaze.
- Ovdje se očito radi o traženju specifičnih rashoda koji se mogu rezati, no nisam siguran da to može dovesti do značajnijih ušteda. Ako je Vlada sama kazala da neće dirati u mirovine i socijalu te da neće biti otpuštanja, onda je sama sebi ograničila manevarski prostor - zaključuje Bajo.