- Mi, Hrvati, se toliko puta dičimo da poštujemo obitelj, svoj dom, Boga, a ponašamo se sasvim suprotno od toga. Uglađeni smo na van, a iznutra agresivni i grubi. Zar ne bismo u svojoj obitelji trebali pokazivati najblaže i najbolje lice, a ne nasilno i grubo? A prema onima koje ne poznajemo smo ljubazni - izgovorio je mons. Dražen Kutleša u utorak navečer predvodeći misno slavlje u Solinu na blagdan Male Gospe, i izazvao veliku pozornost javnosti u Hrvatskoj, i to ne isključivo vjerničke.
Pritom se nije zaustavio nego je dodatno zapitao: “Koliko dijalogiziramo u obitelji, te koliko smo koncentrirani samo na sebe ili želimo čuti i vidjeti drugoga?”, i time potvrdio da su u pravu poznavatelji unutarcrkvenih odnosa, koji tvrde kako budući splitski nadbiskup predstavlja novo lice Katoličke crkve u Hrvata. Ali i da je velika šteta jer su protivnici u perfidnoj igri spriječili da naslijedi zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića.
Umjesto toga, biskup Kutleša zamijenit će dosadašnjeg splitsko-makarskog nadbiskupa msgr. Marina Barišića kad on za dvije godine ispuni kanonsku dob i povuče se s katedre nasljednika svetoga Dujma.
Velika nadbiskupija
I to je jako važan položaj jer splitska biskupija spada među veće, budući da uz veliki broj vjernika, ima 208 dijecezanskih svećenika i oko 150 redovnika. A i puna je problema i sukoba, koje nadbiskup Barišić nije mogao ili znao riješiti, pa je papa Franjo posegnuo za Kutlešom, koji se prije devet godina našao u sličnoj situaciji, kada ga je tadašnji papa Benedikt XVI. imenovao pulsko-porečkim biskupom i naredio mu da smiri pobunjeno istarsko svećenstvo, kojem je Vatikan oduzeo samostan Dajlu.
Laički govoreći, Dražen Kutleša je crkveni specijalac u kojega Sveta Stolica ima puno povjerenje. Što nije slučaj s dobrim dijelom hrvatskih biskupa.
Rodio se 1958. u Tomislavgradu. Odrastao je u poprilično imućnoj obitelji, budući da mu je otac Krešo radio kao gastarbajter u Njemačkoj, dok se o njemu i bratu Grgi brinula majka Danica.
Nakon završenog sjemeništa na Klasičnoj gimnaziji “Ruđer Bošković” u Dubrovniku nastavlja studij filozofije i teologije na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu, a za svećenika je zaređen 29. lipnja 1993. za Mostarsko-duvanjsku biskupiju. Od 1993.-1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali. Od 1998.-2006. obavljao je sljedeće službe: župni upravitelj u Grudama, docent kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru, vicekancelar u biskupijskoj kuriji, član zbora konzultora i prezbiterijalnog vijeća, član Komisije Iustitia et pax Biskupske konferencije BiH. Od 2006. djelatnik je Kongregacije za biskupe u Vatikanu, a od 2011. suradnik je Kongregacije za kauze svetih i disciplinu sakramenta. Kongregacija za biskupe je praktički ministarstvo za biskupe, koje brine o imenovanjima biskupa, i rješava sve probleme biskupa i biskupija.
Dana 17. listopada 2011. papa Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom koadjutorom Porečke i Pulske biskupije. Posvećen je u Eufrazijevoj bazilici u Poreču 10. prosinca 2011. Zareditelj je bio kardinal Marc Quellet, prefekt Kongregacije za biskupe, a sureditelji mons. Ivan Milovan, biskup porečki i pulski, i mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski, dvojica njegovih zaštitnika u crkvenim krugovima.
Benedikt je Dražena Kutlešu imenovao nakon što je nastao spor vezan uz nekretnine župe Dajla. Biskup Ivan Milovan zauzimao se za to da one ne budu vraćene talijanskim benediktincima, tako da su Kutlešino imenovanje mnogi tumačili kao kaznu biskupu Milovanu zbog neposluha. Onda je Papa Franjo u srpnju ove godine imenovao Kutlešu novim splitsko-makarskim nadbiskupom koadjutorom. Važan položaj, samo što je Kutleša, zapravo, trebao završiti na zagrebačkom Kaptolu, pojašnjavaju Crkveni insajderi, uz molbu da se ne otkriva njihov identitet.
Susret u Vatikanu
“Kardinal Bozanić s Kaptola uskoro odlazi u Vatikan”, najavili su domaći dnevnici još 2011. i ista se vijest periodički ponavljala, da bi eskalirala 2018. kada nije bilo portala, novina i televizije koji nisu najavili da je “papa Franjo odlučio smijeniti Bozanića”, a hrabriji su najavili kako “Hercegovac postaje novi zagrebački nadbiskup”, misleći na Dražena Kutlešu. Po starom običaju, nadbiskup se nije oglašavao, osim poslije mise u Slavonskom Brodu, s pune dvije rečenice: “Ne treba sve vjerovati medijima, ostajem tu, ja sam zagrebački nadbiskup. Samo Papa može odlučivati o tome, a ne mediji”, rekao je Bozanić.
Unatoč njegovom demantiju, špekulacije su se pojačavale, a mediji su podsjećali kako je Kutleša, krajem 2015., na 51. plenarnom zasjedanju HBK, izabran za novoga predsjednika Biskupske komisije HBK za odnose s državom, nakon što je istekao mandat dosadašnjem predsjedniku te komisije, zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću.
Priča o “Kutleši na Bozanićevu mjestu” zvučala je dovoljno atraktivno pa su hrvatski mediji, najvećim dijelom ignorirali i istup nadbiskupa đakovačko-osječkog Đure Hranića, koji je demantirao napise o dolasku biskupa Dražena Kutleše, uz objašnjenje kako su i Bozanić i Kutleša išli u posebne audijencije Franji zbog problematike s kojom se susreću u svojim biskupijama.
Međutim u čitavoj priči bilo je dosta istine:
“Franjo je stvarno želio maknuti Bozanića, koji bi dobio neku funkciju u vatikanskoj Kuriji. Ali u HBK i crkvenim krugovima postoji snažna grupacija koja nije željela Kutlešu i oni su u medije pustili vijest da će on biti novi zagrebački nadbiskup. To je poznati način kada nekoga hoćete eliminirati, objavite da je on vatikanska uzdanica i ‘sigurno’ novi biskup, pa ste ga pokopali kao kandidata. To su napravili Kutleši”, priča kaptolski sugovornik Jutarnjeg lista.
A kakav je Kutleša, zanimalo nas je.
“Socijalno osjetljiv, pametan i spreman na dijalog, a nisu naodmet niti vatikanske veze i poznanstva, na koje se može osloniti. Ukratko, točno onakav biskup, kakve preferira sadašnji Sveti Otac”, pojasnio je spomenuti svećenik.
Iako se o Kutleši dosta pisalo, postoji jedan dio njegove karijere, koji su mediji previdjeli, a Crkva ne spominje, vjerojatno s razlogom. Biskup Dražen Kutleša je, naime, žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca, ali i fenomena - Međugorja.
Od 2000. godine upravljao je župom u Grudama, nakon što su tu župu uzurpirala trojica franjevaca koji nisu priznavali mjesnog biskupa. U isto vrijeme bio je i profesor prava na mostarskom Teološkom institutu. Za vrijeme boravka u Mostaru, priredio je monografiju “Ogledalo pravde - Biskupski ordinarijat Mostar o navodnim ukazanjima i porukama u Međugorju”. U knjizi objavljenoj 2001., Kutleša je na brojnim primjerima pokazao kako su “vidjelice” izmišljale susrete s Gospom, a sve je dokumentirao na nekoliko stotina stranica. Evo nekih primjera:
“Gospa je uvijek odgovarala kako je za sve nerede najkrivlji biskup Žanić te je protjeranim franjevcima (npr. fra Ivici Vegi) preko vidjelica poručivala da ostane u Mostaru i da odatle ne ide jer im je učinjena velika nepravda”, tvrdila je jedna od vidjelica, da bi Kutleša u Ogledalu Pravde ovo protumačio kao “još jednom prevarom od strane franjevaca jer se nikad u povijesti nije dogodilo da je poslušna Gospa stala protiv crkvenih odluka Svete Stolice i mjesnog biskupa, osim u Međugorju”. U Ogledalu Pravde, don Kutleša navodi kako Gospa nikad ne govori prva, čudno se smije, nakon određenih pitanja nestaje, zatim se ponovno vraća, pokorava se vidiocima i župniku da s brda siđe u crkvu. Nije sigurna koliko će se vremena ukazivati, dopušta nazočnima da joj gaze po velu koji se vuče po zemlji, dopušta da joj se dodiruje odjeća i tijelo i na osnovu toga Kutleša zaključuje kako to “ne može biti evanđeoska Gospa”.
Ima još dijelova kada se Gospa stavlja uz franjevce i protiv lokalnog biskupa, poput onog iz 1982., kada su vidiocima došla “ukazanja” koja su se svojim “porukama” stavila na stranu neposlušnih franjevaca, a oštro obrušila na mjesnoga biskupa msgr. Pavla Žanića optužujući ga za sav crkveni nered u Hercegovini.
Nije sklon vidiocima
Kutleša je otkrio i neke zabavne priče u koje su vidjelice upetljale Gospu, kao kada su A.A. i B.B. zajedno sa C.C. (namjerno stavljamo drukčije inicijale) podigli hotelčić u jednoj stranoj državi, a zatim se posvađali. Umiješala se jedna od vidjelaca i “razgovarala” s gospom pa zabilježila poruku u kojoj je Majka Božja poručila: “Za C.C., treba ga opomeniti da to ne čini jer on nije svjestan šta radi. Rekla je da on neće dugo i da će se i njemu stati ukraj, jer on niušto nevjeruje i neiđe Božjim redom i zato mu ništa ne može biti sa blagoslovom”.
Koliko vjeruje vidjelicama, jasno je iz Kutlešinog zaključka, koji glasi: “Svaki će se pravi katolik odlučno ograditi od ovakva i slična uvredljiva predstavljanja Najsvetije između svih ljudi, Blažene Djevice Marije, kojoj je svemogući Bog dao posebno mjesto među svima svetima, i kojoj pripada posebna čast i slava iznad svih anđela i svetaca”.
A da i kao biskup, Dražen Kutleša i dalje nije sklon vjerovati izjavama “vidilaca” i “vidjelica”, potvrdio je na ovogodišnjoj proslavi Svetog Tome Apostolskog, sveca zaštitnika Pule, kada je znakovito upozorio kako “ljudi često trče za raznim ukazanjima i čudesima, no trebamo se zapitati jesmo li mi to prihvatili srcem”.
Bit će zanimljivo promatrati kako će se, s ovakvim, modernističkim razmišljanjima, Kutleša snalaziti u konzervativnom crkvenom i vjerničkom okruženju u Nadbiskupiji splitsko-makarskoj.