ELLEN GERMAIN ZA JUTARNJI

Specijalna američka izaslanica za pitanja Holokausta: ‘Hrvatska se mora točno i istinito odnositi prema svojoj povijesti‘

Ustaški režim je bio u savezu s nacističkom Njemačkom, aktivno sudjelovao u Holokaustu, te pobio velik dio hrvatske židovske zajednice. Točno i istinito nositi se s tom poviješću može biti vrlo teško

Ellen Germain

 Ministarstvo Vanjskih Poslova Sad-a

Posebna izaslanica američkog State Departmenta za pitanje Holokausta Ellen Germain prije nekoliko je tjedana u Zagrebu održala sastanke s predstavnicima hrvatske vlade u kontektstu problema odnosa prema Holokaustu, između ostalog i povratu židovske imovine oduzete tijekom vladavine ustaškog režima, a koja do danas nije vraćena nasljednicima. Hrvatska, uz to, sljedeću godinu preuzima vođenje IHRA-e, organizacije koja se bavi očuvanjem uspomene na Holokaust.

Germain je iskusna diplomatkinja s iskustvom vođenja diplomatskih predstavništva u Iraku, Poljskoj, na arapskom poluotoku, te Bosni i Hercegovini, kao i uredima koji se bave pitanjima odnosa s Rusijom, izraelsko-palestinskim odnosima, a bila je i u diplomatskim misijama u Moskvi, Tel Avivu i Londonu. Govori poljski, hrvatski, učila je ruski, zna francuski i hebrejski.

Hrvatska će predsjedati IHRA-om. Zašto je to važno? Koja su otvorena pitanja kojima se IHRA mora pozabaviti?

- IHRA je vodeća međunarodna institucija posvećena promicanju točnog obilježavanja i obrazovanja o Holokaustu. Trideset i pet zemalja članica IHRA-e rade na stvarima poput suprotstavljanja poricanju i iskrivljavanju istine o Holokaustu te očuvanju povijesnih zapisa o Holokaustu. Pitali ste o otvorenim pitanjima - izobličenje Holokausta se povećava u Europi i Sjedinjenim Državama. Putinova lažna tvrdnja o "denacifikaciji" Ukrajine kao izgovor za njegov ničim izazvan i neopravdani rat protiv te zemlje je klasičan primjer iskrivljavanja Holokausta i pokazuje koliko je ključno boriti se protiv toga. Kad Hrvatska sljedeće godine preuzme predsjedanje IHRA-om, ona će voditi i zagovarati organizaciju koja se zalaže za ove važne vrijednosti. Već nekoliko mjeseci razgovaram s hrvatskim dužnosnicima o predstojećem predsjedanju i znam da Hrvatska želi maksimalno iskoristiti svoje predsjedanje IHRA-om.

image

Ellen Germain u Yad Vashemu

Hrvatska će se, kao buduća predsjedavajuća IHRA-e, naći u neobičnoj situaciji jer će se istodobno s predsjedanjem morati baviti činjenicom da je ustaški pozdrav "Za dom spremni" prisutan u javnosti, pa i na vojnim paradama u Hrvatskoj. U kojoj mjeri je to problem vjerodostojnosti u odnosima između SAD-a i Hrvatske? Jeste li ikada o tome razgovarali s hrvatskim dužnosnicima i kakav je bio odgovor?

- Bila sam u Hrvatskoj početkom ovog mjeseca, bio je to sjajan posjet. Razgovarala sam s mnogim državnim dužnosnicima, članovima židovske zajednice i drugima. Hrvatska se, kao svaka zemlja, uključujući Sjedinjene Države, mora suočiti i s dobrim i s lošim u svojoj povijesti. To je dio onoga što znači točno obilježavanje Holokausta. Ustaški režim je bio u savezu s nacističkom Njemačkom, aktivno sudjelovao u Holokaustu te pobio velik dio hrvatske židovske zajednice. Točno i istinito nositi se s tom poviješću može biti vrlo teško, ali to Hrvatska, kao i svaka država, mora učiniti.

image

Ellen Germain na sastanku s Gordanom Grlićem Radmanom

image

Ellen Germain na sastanku s Gordanom Grlićem Radmanom

Svjedoci smo porasta antisemitskih pokreta diljem Europe i SAD-a. Koliko su to ozbiljne prijetnje i koji mehanizmi postoje za suzbijanje rastućeg trenda?

- Porast antisemitizma diljem svijeta vrlo je zabrinjavajući. Mislim da je obrazovanje jedan od najboljih načina za rješavanje problema antisemitizma i drugih vrsta govora mržnje i možda može smanjiti njihovu učestalost u budućnosti. Učiti ljude, odrasle kao i mlade, da budu tolerantni i razumiju one koji su drugačiji od njih, stvarno je važno. Tako je i poučavanje kritičkom razmišljanju. Stvarno je važno da ljudi imaju alate za ispitivanje i kritičko razmišljanje o onome što čuju i čitaju. Na taj način, kada se ljudi susreću s govorom mržnje, bilo da se radi o antisemitizmu, rasizmu ili nečem trećem, mogu ga prepoznati i progovoriti protiv njega.

U proteklih 70 godina, uključujući 30 godina od svoje vlastite neovisnosti, Hrvatska nije osobito učinkovito rješavala ni židovsku komunalnu ni pojedinačnu imovinu za više od 80% od žrtava. JUSTreport je prilično tmuran i kritičan o postupcima Hrvatske. Vidite li ikakav zadovoljavajući plan aktualne hrvatske vlasti da se s tim pozabavi?

- Svrha izvješća JUST Acta američkom Kongresu, koje je objavljeno 2020., bila je opisati kako zemlje ispunjavaju svoje obveze u odnosu na Terezinsku deklaraciju iz 2009. godine. Deklaracija je pozvala zemlje da se pozabave povratom imovine i kompenzacijom za žrtve Holokausta. U pravu ste da je u izvješću stajalo da Hrvatska nije učinila dovoljno da se pozabavi ovim pitanjem. O ovome sam razgovarala pri susretu s hrvatskim dužnosnicima prije nekoliko tjedana i nadam se da će se Vlada početi baviti time. Važno je jer ljudi koji su preživjeli Holokaust, naravno, postaju sve stariji, lošeg su zdravlja i donošenje neke vrste pravde zbog svega što im je učinjeno je još hitnije. Postoji mnogo različitih načina za rješavanje ovoga pitanja. Na primjer, umjesto da vrate svu židovsku zajedničku imovinu, što su mjesta poput sinagoga i zgrada zajednice, neke su zemlje uspostavile fondove za potporu obrazovanja o Holokaustu, ali preživjelima Holokausta u zemlji. Tako postoji mnogo različitih modela, a nadam se i vjerujem da je Hrvatska spremna napredovati u tome.

image

Ellen Germain i Ivan Malenica u travnju 2022. godine

Zbog vašeg profesionalnog iskustva i poznavanja situacije u regiji, što vidite da Hrvatska, ali i druge zemlje, trebaju riješiti u sljedećem razdoblju?

- Pa, na svojoj trenutnoj poziciji radim na temama Holokausta, tako da o tome mogu govoriti. Mislim da je za Hrvatsku i druge zemlje u regiji ključno da budu spremne pošteno i točno ispitati njihovu povijest. Važno je osigurati da se povijest Holokausta u ovoj regiji točno podučava. Još jedan veliki problem je povećanje iskrivljavanja istine o Holokaustu, što je oblik antisemitizma. To posebno vidimo na internetu i društvenim mrežama jer digitalni alati ljudima olakšavaju širenje dezinformacija o prirodi Holokausta. Dakle, to je nešto s čime se sve zemlje bore i pitanje je kako se boriti protiv dezinformacija, a istovremeno štititi slobodu izražavanja.

Koliko dugo je društvu potrebno da promijeni negativne predrasude prema drugima? Povijesno, a često i sada, ovo je bilo protiv Židova, ali se odnosi i na druge manjinske ili marginalizirane skupine.

- To je teško pitanje. Ponekad je potrebno dugo vremena, stoljećima ili više, da se počnemo baviti predrasudama i diskriminacijom grupe ljudi. No, s druge strane, mislim da se to ponekad može dogoditi prilično brzo. Razmišljam o homoseksualnim brakovima u Sjedinjenim Državama, koji su samo tijekom mog života od nezamislivih postali legalni i uobičajeni. Dakle, napredak je moguć. I dok smo vidjeli porast broja antisemitskih incidenata u posljednjih nekoliko godina, također smo vidjeli kako Ukrajina bira židovskog predsjednika. Vidjeli smo i Sjedinjene Države kako biraju potpredsjednicu čiji je muž Židov. Prema onome što sam vidjela i pročitala, činjenica da su bili Židovi nije zapravo bila problem ni na jednima od izbora. Dakle, opet, napredak je moguć.

image

Ellen Germain tijekom posjete Lavovu u Ukrajini u listopadu 2021. godine

Zašto je učenje o Holokaustu važno?

- Često kažemo da moramo naučiti o Holokaustu kako bismo mogli osigurati da se tako nešto više nikada ne ponovi. Holokaust je bio pokušaj sustavnog uništenja cijelog naroda. Važno je razumjeti zašto se Holokaust dogodio kako bismo mogli pokušati biti bolji u budućnosti. Znam da smo u tome daleko od savršenstva, što su pokazali genocidi u Ruandi, Bosni i Hercegovini, Burmi i drugim mjestima. Ali trudimo se. I mladi ljudi u Sjedinjenim Državama to rade, uče o Holokaustu i mislim da radimo dobar posao u obilježavanju Holokausta i obrazovanju. U Sjedinjenim Državama postoji 16 velikih muzeja Holokausta u kojima ljudi mogu saznati što se dogodilo. Ali kao i većina zemalja, svakako možemo učiniti više. Zauzmite se za istinu i promovirajte točnu i istinitu povijest užasa Holokausta, jer nam to pokazuje što se događa kada predrasude i mržnja dođu do krajnjih granica. Za mene je jedna od glavnih lekcija Holokausta da poštujemo ljude koji su drugačiji od nas. To je vrlo važna lekcija, i to je zašto je obrazovanje o Holokaustu toliko potrebno. Može nam pomoći da "nikad više" postane stvarnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. kolovoz 2022 09:48