I bogati senatori u vrijeme antike voljeli su odmarati na istarskoj obali. Svjedoci tome su iznimni arheološki nalazi pronađeni u istarskom Valbandonu nedaleko Pule, točno preko puta Brijuna. Riječ je o nalazištu triju antičkih hermi i postamenata koje je po svojoj brojnosti jedinstveno za Istru, a i za prostor hrvatske obale Jadrana. Predmeti su pronađeni u zadnja tri mjeseca u blizini mjesta na kojem su već početkom 20. stoljeća bili poznati ostaci luksuzne maritimne vile iz rimskog doba koja je vjerojatno služila za odmor bogatih obitelji. Herme, kamene glave na izduženom postolju, bile su česta dekoracija vrtova antičkih vila, i važan su izvor podataka o arhitekturi vila, te o njihovom uređenju. Na lokaciji je pronađena i mramorna glava Apolona koja je dio veće skulpture, a prvi je takvi nalaz u posljednja tri desetljeća, od pronalaska glave koja se pripisuje Agripini na lokalitetu poznatom kao Agripinina kuća.
Iznimno vrijedni arheološki nalazi iz antičkog doba pronađeni su prilikom nadzora koji je Arheološki muzej Istre provodio tijekom građenja novog obalnog zida na ovoj lokaciji. Investitor gradnje je Lučka uprava Pula. Nalazi kamene plastike pronađeni su oko metar do metar i pol ispod morskog dna, a datiraju u razdoblje od kraja 1. stoljeća prije Krista do početka 5. stoljeća. Naime, u tom periodu odvijao se život u ovoj vili u valbandonskoj lučici koja je bila bogato opremljena.
- U zadnjih 30-tak godina nismo imali nalaze ovakve kamene plastike u Istri. A ovakva količina nalaza kvalitetnih nalaza kao što su ljudske glave i dijelovi stupova, baze postamenata tih glava i arhitekture u Istri nije nađena u zadnjih 50 godina i više. Po količini je to jedan od najboljih nalaza ne samo u Istri, nego i puno šire u zadnjih nekoliko desetaka godina, kazao je na prezentaciji nalaza s ovog lokaliteta ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo. Istaknuo je da su svi trenutno u procesu desalinizacije u muzeju.
Voditeljica arheološkog istraživanja Aleksandra Mahić Sinovčić kazala je da je vila bila poznata arheolozima jer ju je početkom 20. stoljeća istraživao poznati austrijski arheolog Anton Gnirs. Tada su pronađena i tri mozaika koja su izložena u muzeju, a dio je ostao in situ.
- Vila se sastojala od dvije cjeline, svaka je bila na jednoj strani zaljeva. Imala je peristilno dvorište s okolnim prostorijama i dvije cisterne s dijelom vodovoda preko kojega je voda dopremana do cisterni. Nama je značajnija sjeverna arhitektonska cjelina gdje su se odvijali radovi. Tu su bile dvije polukružne prostorije uz samo more. One su vjerojatno vilu povezane nekakvim portikom, odnosno natkrivenom šetnicom. Pronašli smo arhitektonske elemente te natkrivene šetnice, među kojima su najbrojniji dijelovi stupova te baze i kapiteli, istaknula je Mahić Sinovčić.
Pronađeni su i brojni nalazi rimskih crjepova koji su bili dijelovi krovišta te dijelovi mramornog popločenja. Isto tako, među ostalom keramikom pronađene su i amfore za vino, ulje i riblje proizvode.
Što se tiče dekorativne kamene plastike, ona je bila dio ukrasa u raskošnom vrtu. Zamjenica voditeljice istraživanja Dunja Martić Štefan veli da su herme skulpture koje se sastoje od glave, ponekad torza i četvrtastog postolja, a na području Istre su vrlo rijetke. U rimskom periodu bile su dekoracije u vrtovima, a postavljale su se i uz ceste te na raskrižjima putova.
- Pronašli smo tri baze i tri glave, ali ne možemo atribuirati te glave tim postoljima. Vjerojatno je hermi na ovom prostoru bilo više. Pronađene su svije dvojne herme i jedna s jednom glavom. One vuku svoje korijene iz vrijeme stare Grčke kada su podizane u čast boga Herma uz prometnice i na križanjima, a onda su se kroz cijelu antiku razvijale. U Rimu više nisu bile povezane s božanstvima, ističe ova arheologinja. Na jednoj bazi nalaze se munje i lice s krilima - kaže.
- A kako su munje atribut Jupiterov, a uz njega se vezuje Viktorija, pretpostavljamo da je riječ o krilatoj Viktoriji pred Jupiterovim munjama. S druge strane postolja prikazano je žitno klasje i jedan mak, a oni se pripisuju Cereri. Dakle, možemo pretpostaviti da su neke od hermi prikazivale Jupitera i Cereru. Treća herma ima jedno lice, a riječ je o muškoj glavi. Međutim, dosta je oštećena pa je teško nešto više reći o njoj. A da su baze hermi zaista baze hermi, a ne neki drugi dekorativni element, govori činjenica što sve tri baze imaju na sebi muško spolovilo koje čini jednu skulpturu s glavama - objašnjava dalje.
Svakako najzanimljiviji nalaz s lokaliteta je i glava Apolona izrađena od prokoneškog mramora. Manja je od prirodne veličine i dio je skulpture božanstva koja se nije očuvala u cjelini. Vrhunski je kiparski rad.
Osim ovih kamenih nalaza, arheolozi su u moru pronašli vjerojatno i staru cestu koja je preko zaljeva spajala vilu. Prijašnji arheolozi smatrali su da se možda radi o lukobranu.
- U moru smo pronašli jednu potopljenu sačuvanu strukturu. Ona je danas vidljiva u dužini od 50 metara, a široka je četiri metra. Bez arheoloških istraživanja u samom moru možemo ju pripisati nekoj potopljenoj komunikaciji, cesti ili šetnici koja je povezivala južnu sa sjevernom obalom, kazala je istraživačica Ida Koncani Uhač.
Priželjkivali su pronaći i neke lučke uređaje, ali zbog zamuljenja lučice arheolozi ih još nisu pronašli. No, našli su drvene pilone, koji su možda bili u funkciji ribnjaka ili solane.
