Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je posjetila Korčulu, na obližnjem otočiću Badiji otkrila spomenik fra Bernardinu Sokolu i svečano otvorila galeriju nazvanu po njemu, okrstila ga pritom “hrvatskim mučenikom” i - razbjesnila dobar dio korčulanske javnosti.
Fra Sokol, naime, u memoriji Korčule figurira kao kvisling i kolaboracionist, čovjek koji je u rujnu 1944., neposredno prije oslobođenja Korčule od Nijemaca, odao Nijemcima gdje se nalazi sklonište sedmorice partizana na susjednom otoku Vrniku i time skrivio njihovu smrt, jer su ih Nijemci odmah nakon toga pronašli i ubili.
Povijesni izvori
Ni njegova sudbina nije bila ljepša - čim su Nijemci napustili otok, partizani su ga bez suđenja ubili i bacili u more. Za aktualnu predsjednicu države to je, očito, bilo dovoljno da ga proglasi “hrvatskim mučenikom”, iako priličan broj Korčulana smatra da su hrvatski mučenici bili oni koje je fra Sokol izdao Nijemcima. Rekli bismo: klasična priča “made in Croatia”.
O fra Sokolovu krimenu iz rujna 1944. šira je javnost doznala već u srijedu, nakon što je povjesničar dr. Dragan Markovina, rodom upravo s Korčule, objavio detalje tih davnih događaja. Tako se doznalo da je o fra Sokolovoj izdaji partizane obavijestio jedan Nijemac, stanoviti Vilim, koji se još prije Drugog svjetskog rata doselio na Korčulu i radio na otoku kao brijač, a u ratu bio prevoditelj u njemačkoj komandi.
Vilim je odmah obavijestio časnu sestru Manes Karninčić, tadašnju predstojnicu zavoda Anđela čuvara u Korčuli, inače suradnicu partizanskog pokreta, koja je to odmah prenijela partizanima. No Nijemci su bili brži, te su ubili partizansku sedmorku prije nego što su ih drugovi stigli spasiti. Kad su partizani došli osvetiti poginule, kazuju pojedini povijesni izvori, upravo su im ostali fratri s Badije, redom antifašisti, izručili fra Sokola.
- U utorak sam došao kući, upalio TV i vidio kako Kolinda govori da su hrvatski mučenici, pa i fra Sokol, zaslužni što danas imamo hrvatsku državu i što ona može biti predsjednica te države - govori nam Markovina dok sjedimo u kafiću u središtu Korčule, otkrivajući što ga je nagnalo da napiše tekst o fra Sokolu.
Dragan Markovina
- Definitivno je on izdao tih sedam partizana, i to neposredno uoči oslobođenja. Druga stvar, kompletno korčulansko svećenstvo bilo je uz partizanski pokret, svi su bili antifašisti osim fra Sokola, i sada baš njega predsjednica uzdiže kao mučenika. Zato sam morao reagirati.
Kako su nakon Markovinina teksta gotovo svi hrvatski portali stali pisati o kvislinškom fratru kojem predsjednica države otkriva spomenik, pitamo našeg sugovornika je li očekivao tako masovnu medijsku reakciju.
- Iskreno, ne. Mislio sam da to nikome neće biti atraktivno, jer Kolinda je već toliko gafova napravila da sam smatrao kako nitko neće reagirati. Mislim da je razlog takve reakcije to što je fra Sokol surađivao s Nijemcima, a čak i u hrvatskom društvu postoji konsenzus da je to sramotno - kaže Markovina.
Nagrada za muziku
“Šlag” na ovu priču predstavlja činjenica da je ove godine Dubrovačko-neretvanska županija fra Sokolu posthumno dodijelila Nagradu za životno djelo. Doduše, ne zato što je izdao partizane Nijemcima, nego zbog njegovih zasluga u muzikologiji. Odluka županijskih vijećnika pritom je bila jednoglasna, što znači da su za nagradu fra Sokolu glasali i vijećnici županijskog SDP-a.
- Mi smo njemu dali nagradu za muziku, a ne za političko djelovanje - kaže nam SDP-ov vijećnik dr. Davor Penić te nastavlja:
- Raspravljali smo o njegovu muzičkom djelu, a ne o njemu kao nekakvom mučeniku ili žrtvi komunističkog režima. To za mučenika je rekla Kolinda, koja je zastranila udesno. Ja to nikad ne bih rekao. Nama u materijalima i obrazloženju za nagradu nije predočen taj politički dio njegova života. Ja sam tek poslije iz razgovora s nekim ljudima saznao što je taj fratar napravio.
- S kojim ljudima ste razgovarali? - pitamo Penića.
- Zvali su me ljudi iz Orebića, iz moje političke opcije, da kako smo mogli dat nagradu fratru koji je izdao partizane. Tek sam tada saznao za to. Onda su oni koji su desno počeli govorit da je on mučenik, a mi koji smo lijevo smo govorili da nije. U svakom slučaju, ja bih volio da u Hrvatskoj konačno završi Drugi svjetski rat - završava Penić.
HDZ-ov dožupan Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo tvrdi, međutim, da su svi županijski vijećnici, pa tako i njegov SDP-ov kolega Penić, bili upoznati s kompletnom biografijom fra Sokola, uključujući razdoblje Drugog svjetskog rata.
- Naša je županija Nagradu za životno djelo fra Sokolu dodijelila jednoglasno i mislim da to jasno govori kakvo mišljenje o tom čovjeku imamo i ja i svi drugi županijski vijećnici - kaže Cebalo.
- Ali vaš kolega iz SDP-a tvrdi da se na sjednici raspravljalo isključivo o muzičkom djelu fra Sokola - kažemo našem sugovorniku.
- Iz obrazloženja odluke vidi se cijeli životni put fra Sokola. Pa valjda se vijećnik informira prije nego što glasa za nešto - rezolutan je Cebalo.
Svjedočenja
Umirovljeni sveučilišni profesor Ante Lešaja sa svojih 88 godina jedan je od najstarijih Korčulana. Osim što se živo sjeća Nijemca Vilima - čovjeka koji je, preko časne sestre Manes Karninčić, upozorio partizane na fra Sokolovu izdaju - Lešaja nam podastire povijesne knjige (“Sjećanja jedne generacije: Grad Korčula 1900-1946”), dokumente i pisana svjedočenja iz kojih se vidi da je fra Sokol surađivao s Nijemcima i da je odgovoran za pogibiju partizana na Vrniku.
Ante Lešaja
Dok s terase njegove kuće u Solinama promatramo otočić Badiju, profesor Lešaja nam iznosi historijat tamošnje crkve i samostana. Doznajemo tako da su Badiju još u 14. stoljeću počeli formirati franjevci Bosne Srebrene, koji su, kako kaže profesor, bitno drukčiji i pitomiji od hercegovačkih franjevaca koji su početkom 2000-ih preuzeli Badiju, na čelu s fra Jozom Zovkom, duhovnim ocem međugorskih vidjelica.
- Mislim da je Kolinda došla na Badiju vratiti uslugu fra Zovku, jer je on blagoslovio njezin ured na Pantovčaku. Sramota je za državu da se takvom čovjeku otkriva spomenik - zaključuje Lešaja.
Gradonačelnik: 'Izvori protiv Sokola su kontroverzni'
Korčulanski gradonačelnik Andrija Fabris u telefonskom razgovoru nam je ukazao da su izvori koji govore protiv fra Bernardina Sokola kontroverzni, naglašavajući da je svatko tko je bez suđenja ubijen za njega žrtva nepravde. Ako je netko ubijen i bačen u more, ne možete reći da je to u redu. Fabris navodi kako ne opravdava nikoga, ali nitko ne zavređuje takvu sudbinu.
Također, gradonačelnik nam je kazao kako su ti partizani ubijeni na njegovu otoku, jer je on sam s Vrnika, i misli da to baš nije bilo tako kako Markovina govori. Primjerice, fra Sokol je savršeno govorio njemački jezik, pa što će njemu prevoditelj? Isto tako, priča da su ga ostali fratri predali partizanima Fabrisu se također ne čini mogućom.
Za kraj nam je naglasio da mu je žao što se to dogodilo na Korčuli.