Što je bliži početak prve faze primjene poreza na nekretnine, to su sve snažniji glasovi protiv uvođenja tog poreza umjesto komunalne naknade.
Tako je Stipe Petrina, načelnik Primoštena, ustvrdio kako je Gradsko vijeće jednoglasno podržalo zahtjev da se ide na referendum te je pozvao i druge lokalne čelnike da postupe isto. Davor Huić, suosnivač Lipe, udruge poreznih obveznika, rekao nam je kako i ta udruga razmišlja o pokretanju inicijative za raspisivanje referenduma jer su u sklopu svoje peticije protiv tog zakona već prikupili 82 tisuće potpisa. I nemali broj javnih osoba se uključio u borbu protiv novog poreza, a jedan od njih je Hamed Bangoura, koji je na svom Facebook profilu napisao komentar koji je prikupio 4500 lajkova, a u kojem govori kako se radi o “otimačini”, jer će, po njemu, prvotna stopa od oko 0,24 posto poreza na vrijednost nekretnine biti višestruko veća nekoliko godina nakon uvođenja.
Kako je, pritom, Petrina ustvrdio da se ne zna kome su namijenjeni prihodi od poreza na nekretnine te da Ministarstvo financija i Porezna uprava nisu na vrijeme educirali građane ni lokalnu upravu o primjeni tog zakona, bitno je da se još jednom pojasni o kojem je projektu riječ. Ponajprije, više je nego jasno da se radi o porezu čiji su prihodi isključivo namijenjeni lokalnoj upravi, a jasno je kako to zna i Stipe Petrina, pa je jednako tako jasno i da namjerno “muti vodu”.
Nova mjerila
Drugo, Porezna uprava i Ministarstvo financija, pa čak i premijer Andrej Plenković održali su sastanke s čelnicima jedinica lokalne uprave kako bi se taj zakon pripremio na lokalnoj razini jer se na tu razinu vlasti i odnosi. I kao treće, u prvoj godini primjene porez će zapravo u najvećem dijelu samo zamijeniti komunalnu naknadu, a u 2020. će se početi primjenjivati i nova mjerila za naplatu poreza, a vjerojatno će se uvesti i progresivne stope poreza, ali to za sada još nije odlučeno i ti detalji se još ne znaju.
Dakle, da još jednom ponovimo: od 1. siječnja 2018. nastupa jednostavni porez koji će zamijeniti postojeću komunalnu naknadu, spomeničku rentu i porez na kuće za odmor. Ministarstvo financija pretpostavlja da će manjem dijelu građana porez biti nešto veći ili manji od komunalne naknade, a da će većini ostati na istoj razini. U drugoj fazi, početkom 2020., uvodi se druga faza, “cjeloviti” porez zasnovan na procjeni vrijednosti nekretnina.
Komunalna naknada
Porez na nekretnine obuhvaća većinu nekretnina. Izuzetak su jedino nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te sakralni objekti, i to samo oni u kojem se obavljaju vjerski obredi. Nadalje, godišnji iznos poreza po kvadratnom metru obračunske površine nekretnine utvrđivat će se, pak, množenjem vrijednosti boda, koeficijenta zone, koeficijenta namjene, koeficijenta stanja i koeficijenta dobi.
Zakonom su definirani pojedini koeficijenti i raspon njihovih vrijednosti, a svaki grad (općina) unutar zakonskih okvira do 30. studenoga 2017. treba donijeti odluke o vrijednosti boda, područjima zona, koeficijentima i rokovima plaćanja. Međutim, većina gradova i općina je za potrebu izračuna komunalne naknade već donijela odluke o vrijednosti obračunske jedinice (boda) te koeficijente zone i namjene, pa se može očekivati da ih većina lokalnih jedinca neće mijenjati.