Nakon 17 godina Ministarstvo zdravstva pripremilo je novi Zakon o djelatnostima u zdravstvu kojim se prvi put na cjelovit način uređuje položaj radioloških tehnologa, zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti, radnih terapeuta i sanitarnih inženjera. Uz osnivanje četiriju novih komora, zakon donosi i promjene u sustavu licenciranja, priznaje razvoj novih kvalifikacija te uvodi dodatnu pravnu zaštitu zdravstvenih radnika.
Prijedlog novog Zakona o djelatnostima u zdravstvu, koji Ministarstvo zdravstva uskoro upućuje u javno savjetovanje, predstavlja najveću promjenu za četiri zdravstvene profesije od njihova uključivanja u hrvatski zdravstveni sustav. Riječ je o radiološkim tehnolozima, zdravstvenim radnicima medicinsko-laboratorijske djelatnosti, radnim terapeutima i sanitarnim inženjerima, koji će, prema prijedlogu zakona, dobiti vlastite strukovne komore i veću profesionalnu autonomiju.
Za razliku od liječnika, medicinskih sestara, primalja, fizioterapeuta ili ljekarnika, ove profesije dosad nisu imale zasebne komore. Bile su objedinjene unutar Hrvatske komore zdravstvenih radnika, koja je okupljala više različitih djelatnosti.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić kaže kako je upravo to jedna od najvažnijih promjena koje donosi novi zakon.
- Nakon gotovo dva desetljeća donosimo novi Zakon o djelatnostima u zdravstvu kojim pratimo razvoj zdravstvenih profesija i njihovih kompetencija. Dosadašnji model, u kojem su četiri različite djelatnosti bile objedinjene unutar jedne komore, zamjenjujemo sustavom četiriju samostalnih komora. Time svaka profesija dobiva mogućnost samostalno uređivati pitanja važna za svoju struku i razvijati se neovisno o drugim djelatnostima. To je važan iskorak u jačanju njihove profesionalne autonomije i identiteta - istaknula je ministrica Hrstić.
Prema prijedlogu zakona, osnovat će se Hrvatska komora radioloških tehnologa, Hrvatska komora zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti, Hrvatska komora radnih terapeuta i Hrvatska komora sanitarnih inženjera.
Njihova uloga neće biti samo predstavljanje interesa članova. Komore će voditi registre zdravstvenih radnika, izdavati i obnavljati odobrenja za samostalan rad, sudjelovati u organizaciji trajnog stručnog usavršavanja te provoditi postupke vezane uz profesionalnu i stegovnu odgovornost.
Osim nove organizacije struka, zakon donosi i važnu novost u području licenciranja.
Naime, prvi put uvodi se drugostupanjski postupak u slučaju izdavanja, obnove ili ukidanja odobrenja za samostalan rad. To znači da će zdravstveni radnici koji nisu zadovoljni odlukom imati pravo žalbe Ministarstvu zdravstva, čime se dodatno jača njihova pravna zaštita.
Jedan od razloga donošenja novog zakona jest i činjenica da postojeći propisi više ne prate razvoj obrazovnog sustava. Posljednjih godina razvijeni su sveučilišni prijediplomski i diplomski studiji radiološke tehnologije, radne terapije i medicinsko-laboratorijske dijagnostike, dok zakonski okvir nije u potpunosti pratio te promjene.
- Ovim zakonom uvažili smo razvoj kvalifikacija zdravstvenih radnika. Danas govorimo o obrazovanju koje obuhvaća cijeli profesionalni put od srednje stručne spreme do sveučilišnog magistra struke. Želimo da zakon prati stvarni razvoj zdravstvenih profesija i jasno prepoznaje sve kvalifikacije koje su tijekom godina uvedene u sustav visokog obrazovanja - rekla je ministrica.
Zbog toga se među zdravstvene radnike koje zakon izrijekom prepoznaje sada uključuju sveučilišni prvostupnici radiološke tehnologije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i radne terapije, kao i magistri radiološke tehnologije i radne terapije.
Ministarstvo ističe kako je cilj zakona stvoriti suvremeniji model regulacije zdravstvenih profesija, u kojem će svaka struka imati veću odgovornost za vlastiti razvoj, ali i jasnije definirane profesionalne standarde.
Uz osnivanje novih komora i priznavanje novih kvalifikacija, zakon detaljnije uređuje i stegovnu odgovornost zdravstvenih radnika te propisuje jedinstvene uvjete za obavljanje zdravstvene djelatnosti. Za samostalan rad bit će potrebno odgovarajuće obrazovanje ili priznata inozemna stručna kvalifikacija, poznavanje hrvatskoga jezika u opsegu potrebnom za sigurnu komunikaciju s pacijentima te važeće odobrenje za samostalan rad.
- Cilj nam je osigurati moderan i pravedan sustav koji će istodobno jačati profesionalnu samostalnost zdravstvenih radnika, pratiti razvoj njihovih kompetencija i pružiti veću pravnu sigurnost u postupcima koji izravno utječu na njihov profesionalni status. Time stvaramo kvalitetniji okvir za razvoj zdravstvenih profesija, ali i sigurniji zdravstveni sustav za pacijente - zaključila je ministrica Hrstić.
Prijedlog zakona u javnom će savjetovanju biti 30 dana, nakon čega će Ministarstvo razmotriti pristigle primjedbe prije upućivanja konačnog prijedloga Vladi i Hrvatskom saboru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....