TEORIJE ZAVJERE

Sramotna tvrdnja srbijanskog tabloida: ‘Granatiranje Dubrovnika 1991. bio je režirani napad Hrvata‘

‘Granatiranje Dubrovnika bio je režirani napad Hrvata da izazovu osudu međunarodne zajednice i Srbe opet predstave kao negativce‘
Napad na okolicu Dubrovnika i screenshot naslovnice Srpskog Telegrafa
 Vojko Basic/Cropix

JNA je u Dubrovniku samo odgovarala na napade, Hrvati su namjerno provocirali JNA, koja je ispalila tek nekoliko granata na Dubrovnik, objavio je beogradski tabloid Srpski telegraf.

U tekstu pod naslovom “Snimak stranaca otkrio: Istina o napadu na Dubrovnik” govore o neimenovanom dokumentarnom filmu u kojem preminuli predsjednik Crne Gore Momir Bulatović i dvojica haaških optuženika, Vojislav Šešelj i Veselin Šljivančanin, pokušavaju krivnju za ratne zločine JNA u Dubrovniku u jesen 1991. prebaciti na hrvatsku stranu. Službena verzija Miloševićevog režima 1991. bila je da JNA nije granatirala Dubrovnik, nego da to hrvatske snage insceniraju paljenjem guma. To bi značilo da su srpski nacionalisti u tridesetak godina uspjeli evoluirati i prihvatiti dio svoje odgovornosti za rat.

image
Granate su zapalile objekte u Mokošici
Vojko Basic/Cropix/Arhiva

“Granatiranje Dubrovnika 1991. bio je režirani napad Hrvata s namjerom da izazovu osudu međunarodne zajednice i Srbe opet predstave kao negativce, budući da je riječ o zaštićenom kulturnom dobru. Hrvatske paravojne formacije namjerno su provocirale snage JNA ne bi li ih izazvale da otvore vatru iako je postojala striktna naredba da ne odgovaraju na njihove vatrene provokacije iz starog grada i njegove neposredne okoline”, navodi Srpski telegraf.

Kažu da o tome svjedoče dvojica europskih promatrača: “Hrvati su 15. kolovoza 1991. napali vojnu bazu u kotorskom zaljevu i bili su žestoko poraženi. Jugoslavenske snage stacionirane u Crnoj Gori su poslije toga krenule u ofenzivu i sukobile se s hrvatskom vojskom u blizini Dubrovnika. Mete van zidina starog grada su uglavnom bili hoteli koji su korišteni kao kasarne, dok su hrvatske snage na niže katove smještale izbjeglice. nasuprot novinarskim izvještajima, stari grad je imao neznatna oštećenja”.

Međutim, postoje videosnimke i fotografije na kojima se vide ozbiljna oštećena dubrovačkog Starog grada: grad nije srušen, ali je teško razaran. “Rečeno je da je palo 15 tisuća granata, ja sam izbrojao 15 gelera u glavnoj ulici. JNA je mogla uništiti Dubrovnik za dva sata, nije bio uništen”, rekao je jedan od sugovornika.

image
Granate su zapalile benzinsku stanicu Mokošici
Vojko Basic/Cropix/Arhiva

Izdana je naredba 13. rujna da se napadnu sve jedinice i kasarne JNA na teritoriju Hrvatske. Telegraf citira neimenovane svjedoke da su hrvatske snage prelazile granice Crne Gore i BiH i samo 13. rujna ubile 27 vojnika JNA i oko 70 teško ranile. “Posebno je bilo važno, o tome u knjizi govori general Kadijević, izazvati gađanje Starog grada i uspjeli su u tome 6. prosinca, kada su iza zidina djelovali prema jedinicama JNA, prema utvrđenju na Srđu”, navodi srpski tabloid. JNA se “ponašala krajnje suzdržano”, kaže bivši srpski vojnik Radan Nikolić, imali su naredbu da se ni po koju cijenu ne gađa, “palo je svega nekoliko granata”. Hrvati su bili ti koji su stalno kršili primirje, “tako da je to potpuno iskrivljena slika o bombardiranju Dubrovnika”, rekao je Nikolić.

image
Brodovi JNA su napadali s mora
Vojko Basic/Cropix

Momir Bulatović, bivši predsjednik Crne Gore, rekao im je da se hrvatska vlada borila za simpatije svjetske javnosti pa su pretjerivali oko posljedica razaranja Dubrovnika. No činjenica je da je Haaški sud 2004. na sedam godina zatvora osudio admirala JNA Miodraga Jokića, koji je priznao krivnju za nezakonito granatiranje Dubrovnika 6. prosinca 1991., pri čemu je razoreno više zgrada, dva civila su poginula, Tonči Skočko i Pavo Urban, a tri ranjena, (osuđen je za ranjavanje Nikole Jovića, Mate Valjala i Ive Vlašice) svi unutar Starog grada. Šest zgrada u Starom gradu je potpuno uništeno, dok su mnoge druge pretrpjele oštećenja. Granatiranje Starog grada bilo je napad ne samo na povijest i baštinu ove regije, već i na kulturnu baštinu cijelog čovječanstva, stoji u presudi Haaškog suda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:39