StoryEditor
BITKA ZA NEKRETNINE

SRBIJA TRAŽI POVRAT OBJEKATA NA MAKARSKOJ RIVIJERI 'Odmarališta su naša, to mora biti svima jasno!; NAČELNIK 'A ratna odšteta Hrvatskoj?'

 
 Ivo Ravlić / HANZA MEDIA/Arhiva

Derutna odmarališta duž obale država daje poduzetnicima u najam na 30 godina. Ministarstvo državne imovine raspisalo je natječaj za 15 takvih objekata. Dio ih se nalazi u općini Gradac. Gradile su ih bosansko-hercegovačke i srpske tvrtke.

Pisali smo nedavno kako je Grad Kragujevac u ona vremena sazidao čak šest zgrada usred najjužnije općine Makarske rivijere. Zabilježili smo tada i izjavu Matka Burića, načelnika Gradca. Već su, ponosno je spomenuo, objekti "Robne kuće Beograd" postali "hotel Gradac". Znači da se ipak može kad se hoće. Ružno je sve te straćare po mjestu gledati, pogotovo turistima. Opasno je hodati oko ruševina, piše Slobodna Dalmacija.

Zato mu je drago da će se i ostali derutni objekti, kakvih najviše imaju Kragujevčani, privesti svrsi.

Osam sati vožnje od Gradca, kad se ide preko Foče, Višegrada, Užica i Čačka, čitao je te riječi odvjetnik Branko Petronijević. Zakonski je zastupnik Grada Kragujevca. Javio nam se. Napisao pismo.

Uvjerava nas, govori isključivo kao profesionalac i bez ikakve političke konotacije kad kaže da će odmaralište u Gradcu kad-tad opet pripasti Kragujevcu.

Usput spominje kako je srpski grad krajem pedesetih otkupio zemljište, a ono je tada pripadalo Metkoviću, pa Pločama.

- Naglašavam da je zemlja otkupljena novcem u zakonito provedenom postupku. Bez ikakvog političkog dekreta, bez prijevare i prinude. U javnom registru je Grad Kragujevac bio upisan kao korisnik društvene imovine, ali samo zbog tako definiranog svojinskog odnosa koji je bio na snazi u cijeloj Jugoslaviji, pa i u Hrvatskoj. Stoga, odmaralište u Gradcu kad tad će pripasti Gradu Kragujevcu nezavisno od toga kakve zakone Republika Hrvatska donosi. Samo je pitanje koliko će obeštećenje Hrvatska isplatiti – tvrdi Petronijević.

Spomenuti propis je nedavno doneseni Zakon o upravljanju državnom imovinom. Odvjetnik za njega nema lijepe riječi. Poručuje da što prije Hrvatska u posjed uvede vlasnika, to će šteta biti manja. Donosi i detaljnije obrazloženje zašto tako misli:

- Svoje pravo Grad Kragujevac ne temelji ni na kakvim socijalističkim zakonima, već na Protokolu 1 Europske konvencije o ljudskim pravima i obavezama, imovinsko-pravnim odnosima definiranim još od Rimskog prava, pa čak i na propisima Republike Hrvatske koji su samo dijelom diskriminatorni, isključivo prema Republici Srbiji, odnosno njenim privrednim društvima i građanima. U tom kontekstu aktualni Zakon o upravljanju državnom imovinom RH mogu nazvati svojevrsnim pravnim silovanjem i nepodobnom pravnom kalkulacijom. To je kalkulativni akt jer je i sam zakonodavac svjestan da će jednog dana morati obeštetiti stvarnog vlasnika, jer u suprotnom ne bi tuđu nepokretnost davao u zakup na 30 godina, već bi je odmah prodao. Ne prodaje je, jer zna da će je jednog dana morati vratiti pravom vlasniku. Ili ga obeštetiti – navodi odvjetnik Petronijević, pa se vraća na konkretno pitanje objekata u dalmatinskoj općini:

- Kragujevačko odmaralište u Gradcu je u odličnom stanju. Adaptirano i useljivo. Zato bih volio da gospodin Matko Burić objasni kako je to moguće i tko ga je doveo u to stanje? - pitao je Petronijević.

Poslali smo upit načelniku Buriću. Odgovara:

- Objekte je renovirao poduzetnik koji je prije desetak godina "kupio" kompleks od Grada Kragujevca, transakciju koju nije priznao sud RH, koju je Državno odvjetništvo proglasilo nelegalnom te su objekti zapečaćeni i oduzeti. Stoga i to ide u prilog stajalištu Općine Gradac da jedino može pregovarati s državom oko budućnosti objekata. A kako su oni to "prodali", ne znam što hoće sada, "prodati" po drugi put? Mogao bih i ja gospodinu postaviti pitanje u vezi ratne odštete, objekata hrvatskih tvrtki na prostoru Republike Srbije koji ne zjape prazni već ih koriste neka druga lica, ali mislim da ne treba ulaziti s ove pozicije u prazne priče. Zašto prazne? Zato što će se sve morati rješavati putem sukcesijskog pitanja na razini dvije države – poručuje Burić.

Poziva se na zemljišne knjige. Tamo je sve jedan kroz jedan.

- Tu počinje i završava svaka priča o vlasništvu objekta. Hoće li Srbija doći u posjed, hoće li joj biti isplaćena naknada ili se ništa od navedenog neće dogoditi – nije ingerencija Općine, već bilateralnih pregovora dvije države o sukcesijskom pitanju – navodi načelnik. Spominje kako je Srbija već tražila pravdu po međunarodnim sudovima zbog nekih objekata na Jadranu, pa je tako iz Strasbourga stigao odgovor da odmaralište u Tisnom. Srbi se nisu razveselili odgovorom. Kaže i da je sama kupnja zemljišta koju kragujevački odvjetnik spominje malčice, reklo bi se, neobična:

- Tada je Gradac pripadao Općini Ploče. Ljudi koji su tad participirali u vlasti tvrde da je zemljište kupljeno od strane Mjesne zajednice Gradac da bi onda bilo predano bez naknade Kragujevcu. Ali, u to ne želim ulaziti jer je trenutno irelevantno. Jedino relevantno jest da vlasništvo kompleksa, a on je u zemljišnim knjigama upisan kao hrvatsko.

U ranijem članku s tematikom gradačkih ljetovališta, Burić je spomenuo četristotinjak poslovnih prostora hrvatske tvrtke "Borovo" u Srbiji. Komentirao je da njih, primjerice, Hrvatska ni ne potražuje.

Odvjetnik Petronijević ima odgovor i na tu tezu:

- Najzad, spomenuli ste "Borovo" kao pandan ovoj priči, ali u Srbiji. Slučajno sam i član Odbora poverilaca u somborskom "Boreliju" i vjerujte mi da to nije ista priča, što ne znači da mislim kako je Republika Srbija u potpunosti blagonaklona prema hrvatskim firmama. Ali o tome u nekom drugom pismu. Kao i o adaptaciji i rekonstrukciji kragujevačkog odmarališta u Gradcu – javlja odvjetnik.

Dopis zaključuje riječima da je Grad Kragujevac "generalno pobornik mirnog rješenja spora, jer to je tekovina savremenog prava".

- Upravo na takav način ćemo se i obratiti nadležnim organima Republike Hrvatske prije nego donesemo konačnu odluku o tužbi. Kako god RH gledala na sve ovo, Kragujevčani osim zaštite imovine imaju i emotivan razlog za ovakav stav, jer su u najvećem broju ljetovali ne samo u Gradcu, već i u ostalim mjestima prije svega Makarske i Dubrovačke rivijere – kaže Petronijević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. srpanj 2020 16:43