Od 13. siječnja do 13. veljače 2021. stanovnici Gornjeg grada ručnim mjeračem izbrojali su točno 83.496 automobila koji su prošli u zabranjenom smjeru. Na ulazu u Opatičku ulicu s Ilirskog trga stoji pet znakova, jedan do drugog, na kojima piše da je smjer kretanja zabranjen za sve osim vozila s dozvolom, stanare Gornjeg grada, taxi i ZET-ov autobus. No taj znak kao da ne postoji jer baš svatko želi proći ovim putem i izbjeći gužve koje nastaju između Medveščaka i Ribnjaka.
Još prije pet godina, u ožujku 2017. godine, stanari Gornjeg grada počeli su slati dopise policiji i Gradskoj četvrti ne bi li riješili taj problem, no na taj način nisu postigli ništa. Zato su odlučili okupiti sve susjede i početi sami fizički brojati koliko vozila dnevno prođe u zabranjenom smjeru. Napravili su dežurstva, u svakom je trenutku jedna osoba brojala vozila na ulici ili s prozora, tako im niti jedno nije promaknulo. Izmijenjivali su se ovisno o obavezama.
- Prema prijašnjem popisu stanovništva na Gornjem gradu bilo je 2600 stanara. Sad ih je manje, ali označenih parkirnih mjesta je oko 300, što bi značilo da je otprilike toliko i automobila u vlasništvu stanara. Budući da smo izbrojali više od 83 tisuće prolazaka, proizlazilo bi da je svaki stanar između 13. siječnja i 13. veljače čak 278 puta prošao u smjeru sjever-jug, što je naravno nemoguće - objašnjava nam Roman Lalić, predsjednik mjesnog odbora Gornji grad.
Susjedi tvrde kako policija ovdje ne izlazi često na teren te da upravo zbog toga svi vozači slobodno prometuju zabranjenim smjerom.
- Policija ponekad kažnjava, bude to obično oko 10 ujutro kad se već gužve raziđu, zaustave 3 do 4 auta, a dok njih kažnjavaju svi ih obilaze, prolaze većom brzinom od dozvoljene i nastavljaju u zabranjenom smjeru, ne osvrčući se na policiju - svjedoči Lalić.
Nakon našeg upita, policija je poslala podatke da je u 2021. godini, na spornoj lokaciji, evidentirano ukupno 170 prometnih prekršaja. Od toga 73 prekršaja na kolniku Opatičke ulice zbog nepoštivanja prometnog znaka te ukupno tri prometna prekršaja za vožnju u suprotnom smjeru. Na kolniku Ilirskog trga evidentirana su 94 prometna prekršaja i svi su bili zbog nepoštivanja prometnog znaka.
- Kazna za vožnju u zabranjenom smjeru je 500 kuna, hajdemo reći da je pola ovih izbrojanih vozila od nas stanara, a garantiramo vam svi da nije, to bi bilo 41.748 kazni. To bi bilo 20.874.000 kuna za punjenje državnog proračuna - izračunala je jedna od susjeda.
Problem im stvara i prekomjerna brzina
Osim zabranjenog smjera, stanare Gornjeg grada brinu i brzine kojima vozači prolaze. Cijeli taj dio grada označen je kao zona u kojoj je dopušteno voziti maksimalno 30 kilometara na sat. Stanari tvrde da se gotovo nijedan od izbrojanih automobila nije pridržavao ograničenja brzine.
Zbog brzine, tvrde stanari, ne mogu normalno živjeti. Jedna nas je susjeda uvela u svoj stan u prizemlju u kojem su zidovi popucali još i prije potresa. Da bi ga mogla iznajmljivati mora ga obnoviti, no tvrdi da joj se ne isplati jer će se kroz nekoliko mjeseci dogoditit isto. Svakog dana odlazi spavati s aplikacijom za potrese te je nekoliko puta preko noći provjeravajer njoj baš svaki prolazak vozila stvara nepodnošljive vibracije u stanu.
Gotovo svi stanari Gornjeg grada imaju duple prozore zbog buke koju stvaraju automobili dok prolaze kolnikom, ali ni to nije dugoročno rješenje. Stanari se boje da bi njihove stanove mogao srušiti promet, a ne potres.
- Živim kod Markićevog trga, ni dupli prozori više ne pomažu, još je dobro preko dana, no kada krenu turirati ulicama preko noći nitko ne spava - tvrdi Sandra Vetturelli.
S godinama su se počeli prilagođavati situaciji, pripreme se kada bi promet mogao biti jači. Tako primjerice znaju da će ujutro biti više buke, a zvuk automobila koji prolazi noću više ih ne plaši. Naučili su na zvukove kada prolaze ministri i premjer,a često se zezaju da znaju i kada netko od njih kasni na posao.
- Puno puta smo zvali policiju da izađu na teren i mjere brzinu, nikad nisu došli na naš poziv. Zvali smo ih nekoliko puta da stave kamere za brzinu i nikad nismo dobili odgovor, ne razumijemo u čemu je problem. Mi samo želimo da se poštuju prometni znakovi, ne očekujemo obustavu prometa - prenosi nam Lalić mišljenje stanara.
S problemom prekomjerne brzine stalno se susreće jedan od susjeda koji ima malo dijete. Tvrdi da mu veliki problem stvaraju uski nogostupi u Mesničkoj, zbog kojih je često primoran dijelom kolica svoga djeteta biti na kolniku. Ljetos je s djetetom gotovo stradao.
- Jako je opasno na cijelom Gornjem gradu, počevši od Mesničke, jer je promet iznimno intenziviran. Jedan dio Mesničke je jako uzak, a susjedi još stavljaju kante - kad prolazite tim dijelom, pogotovo s kolicima, prisiljeni ste prijeći na kolnik. U najvećoj opasnosti su osobe s posebnim potrebama. Mesnička, Opatička, Matoševa i Jurjevska su ulice u kojima ljudi voze kao da su na reliju - prepričava nam Nail Hasanović i dodaje kako su tu potrebne kamere za mjerenje brzine, ali da ih ne postavljaju pod izgovorom da se radi o skupoj investiciji. Kao jedan od problema spominje i službena policijska vozila koja, kaže, također krše ograničenje brzine, a ako se oni ne drže svojih propisa, nitko neće.
Djeca svakodnevno u opasnosti
Na Gornjem gradu su dvije srednje škole i vrtić. U Matoševoj pored vrtića ne postoji znak koji bi upozoravao vozače, on je samo iscrtan na kolniku i potpuno je neprimjetan. Stanari tvrde kako su odgajateljice upoznate s tim problemom i kako su pažljive, no ne mogu utjecati na brzinu i neoprezne vozače. Školarcima najveći problem stvara to što sad u trgovinu ne mogu ići preko Markovog trga, nego okolnim putem, a na najbližoj ruti, kojom oni prolaze, nemaju mogućnost pristupa nogostupu zbog ograde pa ih većina hoda po kolniku.
Ravnateljica vrtića Tatjana Marinić objašnjava nam kako su se morali maksimalno prilagoditi situaciji i sami učiniti sve da zaštite sigurnost djece i roditelja.
- Nekoliko sam puta slala dopis u kojem sam zahtijevala znak za upozorenje da je ovdje vrtić, pješački prijelaz ili ležećeg policajca, no od toga ništa. Rečeno mi je da je ulica preuska za pješački prijelaz, a kako je ovo ionako zona s ograničenom brzinom po njima nema potrebe za novim znakom - govori nam ravnateljica Kristina Barbarić. Velikih problema imali su i s autobusom za razgledavanje grada koji nije idealan za uske ulice Gornjega grada.
Kad prigovore, kažu im da se odsele.
- Nekoliko puta pokušala sam ukazati na probleme s kojima se mi stanari Gornjega grada borimo. Ako sam i dobila odgovor, to je išlo u smjeru da sam sama sebi kriva što ovdje živim i neka odem drugdje. Sve više ljudi odlazi jer ovo nisu uvjeti za život. Konstantno spominju nekakvu apartmanizaciju ovog dijela grada: pa što će drugo ljudi nego otići u druge dijelove grada, a ovo iznajmiti - poručuje za kraj Sandra Vetturelli.
